Ko sve spori Republikom Srpskom

Protiv Republike Srpske se vodi više od 50 hiljada sudskih sporova, od čega 28.000 za naknadu materijalne i nematerijalne ratne štete. Samo ovi sporovi "teški" su 1,2 milijarde maraka

Tužiti državu nije ništa neobično za naše balkanske prilike. Naprotiv, to je postala praksa kojoj sve češće pribjegavaju oni koji smatraju da ih je vlast oštetila ili u nečemu zakinula. Istina, ima i pojedinca kojima je parničenje ušlo u krv i koji se sa državom "ćeraju" iz inata ili da bi nešto ušićarili. Doduše, njih je manji broj i o njima ćemo nekom drugom prilikom i nekim drugim povodom. Tužakanje sa državom nije samo specijalitet naših, pravno još zapuštenih, prostora. Ona su česta pojava i u stabilnim pravnim i demokratskim državama Evrope i svijeta. Istina, ne u tolikoj mjeri i u tolikom broju kao što je to slučaj u Republici Srpskoj i BiH. Prema nepotpunim podacima Republičkog pravobranilaštva, protiv Republike Srpske trenutno se vodi oko 54.000 sudskih sporova. Od tog broja skoro 28.000 se odnosi na priznavanje materijalne ili nematerijalne štete iz proteklog rata. Samo po ovom osnovu tužbe pravnih i fizičkih lica "teške" su više od milijardu maraka. U toku godine očekuje se priliv još oko 12.000 predmeta, kažu u republičkom Pravobranilaštvu koje u sporovima, koji se vode pred sudovima, štiti i zastupa interese Republike Srpske. Advokat države Pravobranilaštvo je, dakle, advokat države i ono je ovlašćeno da u postupcima pred sudovima i drugim nadležnim organima preduzima pravne radnje radi zaštite imovinskih prava i interesa ne samo Republike Srpske, nego i grada, opštine i organa i organizacija koje nemaju svojstvo pravnog lica, a finansiraju se iz republičkog budžeta. Ono navedenim subjektima daje i mišljenje prilikom zaključivanja ugovora koji regulišu imovinsko-pravna pitanja i na tom planu je postiglo, kako ističe republički pravobranilac Slobodan Radulj, veoma dobru saradnju sa svim republičkim ministarstvima, organima i organizacijama. Važno je istaći da je Pravobranilaštvo ovlašćeno da prije pokretanja sudskog postupka može preduzeti mjere radi zaključivanja vansudske nagodbe uz prethodno pribavljenu saglasnost stranke koju zastupa, kao i to da može učestvovati u postupcima medijacije. Republičko Pravobranilaštvo ima sjedište u Banjoj Luci, a svoje isturene kancelarije ima u Bijeljini, Doboju, Zvorniku, Prijedoru, Sokocu, Foči i Trebinju. U 2007. godini Pravobranilaštvo je imalo u radu, računajući i predmete iz ranijih godina, 10.250 parničkih predmeta. U toku godine zaprimljeno je još 1.846. Od pomenutog broja riješeno je 1.899 predmeta. Spor je dobijen u 776 parnica po osnovu čega su ministarstva, organi, organizacije i opštine obeštećeni za 14.119.729 maraka. U 463 predmeta spor je izgubljen, što je Republiku Srpsku koštalo 9.387.998 maraka. Na drugi način riješeno je 660 predmeta. U od 30 do 40 odsto ovih predmeta postignuto je poravnanje, a u ostalim je obustavljen postupak ili je žalba odbačena. - Imajući u vidu činjenicu da je iznos tužbenih zahtjeva u prošloj godini iznosio 120.613.070 maraka, kao i činjenicu da su poravnanja postignuta u iznosu od 30.000.680 maraka, možemo konstatovati da su ona povoljna po Republiku Srpsku - kaže Radulj. Kada su u pitanju sudska ili vansudska poravnanja, treba imati u vidu da Pravobranilaštvo, na osnovu Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine, može samostalno vršiti poravnanja, dok je u svim drugim slučajevima dužno pribaviti pismenu saglasnost organa kojeg zastupa, što ono redovno i čini. Ratna šteta Najviše tužbi odnosi se na predmete u vezi sa naknadom materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu od 20. maja do 19. juna 1996. godine. U toku prošle godine Pravobranilaštvo je zaprimilo 11.680 predmeta koji se odnose na ove naknade. Iz ranijih godina ostalo je neriješeno 16.191 pa kada se sve to zbroji iz ove oblasti evidentirano je ukupno 27.871 sporova. Po osnovu ovih sporova od Republike Srpske, a po zahtjevu njihovih podnosilaca, potražuje se 1,2 milijarde maraka i 57,1 milion dinara. Ova potraživanja se, shodno Zakonu o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga, tretiraju kao unutrašnji dug i biće izmirena obveznicama. U Pravobranilaštvu saznajemo da je tokom prošle godine riješio 6.305 ovih predmeta. U 3.394 slučaja postignuto je poravnanje u novčanom iznosu od 30.000.680 maraka. Po ovim predmetima, održane je 8.602 rasprava, a izjavljeno je 657 prigovora. Pored ovih, u grupu osjetljivih predmeta spadaju i predmeti eksproprijacije, ali i mnogi drugi. Svi predmeti su, kaže Radulj, osjetljivi na svoj način, jer se radi o ljudskim sudbinama, bilo da se radi o povredi prava države prema pojedincu ili pojedinca prema državi. Pa ipak, najosjetljiviji su predmeti koji se tiču zahtjeva porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Ne treba zanemariti ni parnične predmete koji se vode protiv Republike Srpske. Njih je u prošloj godini bilo 1.533. U ovaj broj nisu uključeni neriješeni parnični sporovi iz ranijih godina, a bilo ih je oko 3.500. Što se tiče izvršnih predmeta, Pravobranilaštvo je u prošloj godini primilo 480 predmeta za isplatu, a iz ranijih godina imalo je u radu 1.533 takvih predmeta. Sve u svemu, u radu je bilo 2.013 parničnih predmeta. S druge strane, na adresu Pravobranilaštva u 2007. godini stiglo je za naplatu 327 predmeta. Iz ranijih godina bilo je u radu 2.793, tako da ih je u radu bilo ukupno 2.466. Uzroci sporenja Pravobranilac Radulj kaže da su brojni uzroci zbog kojih je došlo do ovolikog broja sporova koji su pokrenuti protiv Republike Srpske. - Protekla ratna dešavanja dovela su do toga da imamo oko 28.000 tužbi protiv Republike Srpske za naknadu materijalne i nematerijalne štete. Oni čini oko 60 odsto predmeta koje Pravobranilaštvo ima u radu. Proces privatizacije doveo je do prestanka rada mnogih preduzeća, što je rezultiralo velikom broju sudskih postupaka iz oblasti radnih odnosa. Pored ovog, evidentni su i propusti u radu pojedinih državnih organa, tako da je i nedosljedna primjena zakonskih propisa prouzrokovala veliki broj sporova - kaže Radulj i dodaje da se dosta sporova još uvijek vodi radi povrata stanarskog prava i imovine, privatizacije stanova... On posebno ističe da je Pravobranilaštvo krajem prošle i početkom ove godine, a i ovih dana, bilo angažovano na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa (eksproprijacije) na izgradnji autoputa Banja Luka - Gradiška. Na tim poslovima ostvarilo je korektnu saradnju sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove i Javnim preduzećem "Putevi Republike Srpske" zahvaljujući čemu su riješeni zaostali predmeti i ovaj posao napokon priveden kraju. - Ovih dana radimo na rješavanju dva ključna predmeta. Riječ je o dvije kuće na samoj trasi autoputa, nakon čega će se radovi moći nesmetano odvijati na tunelu Jelića brdo - kaže Radulj. Takođe, ističe on, značajno je napomenuti da, što se tiče eksproprijacije u drugoj fazi izgradnje ove saobraćajnice od Mahovljana do Gradiške, stvari idu daleko jednostavnije jer smo se na vrijeme organizovali i do sada je riješeno više od 90 odsto predmeta na tom pravcu. Gojko DAKIĆ ALIJAGIĆ Nakon više godina sudovanja i izricanja presuda u milionskim iznosima (jedna je glasila na 37 miliona maraka) u toku je okončanje postupka u predmetu "Alijagić". Na kraju je presuđeno da su Vlada Republike Srpske i opština Trebinje dužni da uplate 1,2 miliona maraka. Opština Trebinje već je uplatila 750.000 maraka, a pri kraju je postupak revizije po vanrednom pravnom lijeku. I ovaj predmet, kao i mnogi drugi, je posljedica ratnih dešavanja, kaže Radulj. BUDžET U republičkom budžetu za 2008. godinu rezervisana su četiri miliona maraka za isplatu pravosnažnih sudskih rješenja i četiri miliona maraka za sprovođenje zakona kojima se reguliše unutrašnji dug (sudske odluke i izvršenja, radni odnosi...) Ova sredstva namijenjena su za isplatu naknada po sporovima koje Republika Srpska izgubi u parničenju sa pravnim i fizičkim licima. Da li će ovaj iznos biti dovoljan s obzirom na broj sporova koji se vode i visinu naknade koja se presuđuje, u ovom trenutku je teško govoriti. Prošle godine za ove namjene iz budžeta je isplaćeno je 17.200.000 maraka. MIHAJLOVIĆ Slavko Mihajlović iz Banje Luke, koji je nedavno štrajkovao glađu pred zgradom Vlade, podnio je tužbu protiv Republike Srpske zato što je nezakonito odležao u zatvoru dvije godine. Tražio je da mu se na ime odštete isplati 650.000 maraka. Vlada je ovlastila Pravobranilaštvo da se nagodi sa Mihajlovićem. Naša ponuda za poravnanje iznosila je 250.000, a Mihajlović je tražio 420.000 na što nismo pristali. Spor je sada na sudu - kaže Radulj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.