Politika
Foto: Agencije
BRISEL - Bez logističke i obavještajne pomoći sa strane Ukrajina ne bi mogla sama da izvede napade duboko unutar ruske teritorije, a krajnji cilj ovakvih akcija je da se izazove žestoka ruska odmazda kako bi se pokazalo da Moskva nije za mir i da se obesmisle napori Donalda Trampa da okonča ovaj rat, a što bi onda dalo veliki vjetar u leđa globalistima u pokušaju da se odupru promjenama u svijetu.
Kaže ovo za "Glas Srpske" vojni ekspert Sreten Egerić komentarišući najnoviji ukrajinski napad dronovima, u kom su se na meti našli vojni aerodromi širom ruske teritorije, u Murmanskom, Irkutskom, Ivanovskom, Rjazanjskom i Amurskom regionu.
Kako su objavile pojedine svjetske agencije, dronovi kojima su napadnuti aerodromi transportovani su u kontejnerima koje su kamioni prevezli duboko u rusku teritoriju. Ovom prilikom na meti se našla i avio-baza Belaja u Irkutskoj oblasti Rusije, više hiljada kilometara od Ukrajine, na kojoj je smještena takozvana strategijska avijacija.
POMOĆ SA STRANE
Egerić smatra da nije nimalo slučajno da se ovaj napad desio dan-dva uoči održavanja nove runde pregovara Rusije i Ukrajine u Istanbulu. Kako kaže, na ovaj način se namjeravala poslati poruka Kremlju da ne može braniti svoju teritoriju od ovakvih i sličnih napada, ali se vjerovatno željela isprovocirati veća i neodmjerena reakcija - odmazda ruske strane, i to ne samo prema Ukrajini već i nekim okolnim zemljama koje su duboko umiješane u ukrajinski rat, ali i ovakve i slične akcije.
Navodi da Ukrajina nema kapaciteta da prikuplja podatke o ruskim vojnim objektima, a pogotovo ne po strategijskoj dubini. Kako kaže, to se ne može uraditi bez satelitskih snimaka koje, nakon što se Amerika bar prividno povukla iz ovog rata, ustupaju britanske i francuske obavještajne službe.
- Mislim da se radi o velikoj akciji, čiji su pipci široko rasprostranjeni, ali i interesno duboko motivisani. Pripreme za ovu akciju napada dronovima, kako je otkriveno, trajale su mesecima. Jednostavno je nemoguće da je ona izvedena bez dozvole, znanja, ali i značajne podrške sa strane. Smatram da su nameravali da isprovociraju možda i rusku ograničenu upotrebu nuklearne sile. U tom slučaju od mirovnih pregovora ne bi bilo ništa. Oni bi u tom slučaju optužili Rusiju da nije za okončanje rata, a što bi onda dalo i novi vetar u leđa globalistima, pogotovo onim evropskim, ali i američkim da zajednički udare na Donalda Trampa i obesmisle sve što on pokušava uraditi - kaže Egerić.
NEPRISTOJNA PONUDA
Propast mirovnih pregovora, iniciranih od strane Trampa, bila bi, prema mišljenju ovog vojnog eksperta, veliki udarac za novog američkog predsjednika, koji već ima velikih problema u SAD. Prema njegovim riječima, ovakav crni scenario izbacio bi Trampa iz kolosijeka te obesmislio sve što pokušava uraditi ne samo kada je riječ o Ukrajini, već i u samoj Americi.
- Verujem da ga pokušavaju uvući u sukob sa Rusijom. Ove snage žele da sve vrate na ranija ratna podešavanja, kada je igru vodio Džo Bajden i duboka država koja je stajala iza njega i vukla poteze, a što podrazumeva vođenje iscrpljujućeg rata sa Rusijom koji bi na kraju doveo da njenog uništenja - naveo je Egerić.
Da je Kijev pod velikim pritiskom Londona, Pariza i Berlina da nastavi ovaj rat po svaku cijenu, može se, kako navodi, vidjeti i iz memoranduma koji je uoči sastanka u Istanbulu uručen ruskoj strani, a koji je napravljen tako da ga Moskva jednostavno ne može prihvatiti.
U prijedlogu sporazuma za okončanje ovog rata Kijev insistira na "opštem i bezuslovnom" primirju prije nego što počnu bilo kakvi pregovori o teritoriji, da "međunarodna zajednica" nikada ne prizna promjene granice od prije 2014. godine, da Ukrajina može da postane članica NATO-a ukoliko to podrže zemlje članice, ali i da se iz zamrznutih ruskih fondova "isplati reparacija".
S druge strane, ruski stav je i dalje nepromijenjen - da svaki mirovni sporazum treba da se pozabavi uzrocima sukoba i da uključi garancije neutralnosti Kijeva, demilitarizaciju, denacifikaciju i priznanje nove teritorijalne realnosti na terenu. Kako je na kraju saopšteno nakon jučerašnjih pregovora u Istanbulu, nije dogovoren prekid vatre ili sastanak dvojice lidera, ruskog i ukrajinskog. Jedini postignuti dogovor je bio o razmjeni teško bolesnih ratnih zarobljenika i osoba mlađih od 25 godina. Datum novog sastanka nije poznat.
MIR ZNAČI SMRT EVROPE
A odakle vjetrovi duvaju, odnosno ko sve stoji iza guranja Kijeva ne samo u razne samoubilačke i terorističke akcije nego i produženje višegodišnje krvave agonije, prema riječima Egerića lako se može vidjeti po tragovima koji se ostavljaju. Podsjeća na nedavnu izjavu britanskog ministra odbrane koji je saopštio da njegova država planira da mobiliše milijarde funti kako bi ojačala svoju vojno-industrijsku bazu u pripremi za potencijalni sukob sa Rusijom. Navodi i da se radi o sličnim porukama koje su se mogle čuti i iz Berlina?
- Da li se Britanci mogu suprotstaviti Rusiji? Ne mogu! Ne bi uspješno mogli voditi rat ni protiv Holandije. Britanske vlasti na ovaj način, baš kao i nemačke, žele pripremiti svoju javnost, odnosno opravdati se pred njom za neko novo i veće izdvajanje novca za vojne svrhe. Širenjem straha od Rusije oni stvaraju alibi zašto novac neće biti ulagan u kulturu, obrazovanje, nauku i socijalu. A to rade jer je nakon zatvaranja američkog kišobrana i povlačenja iz Evrope ostao jedan prazan prostor, odnosno upražnjen presto za koji se sad utrkuju i bore Velika Britanija, Nemačka, ali i Francuska. A da bi sve to pokrili, služi im rat u Ukrajini. Svesni su da bi bez njega umrli. Što bi rekao naš narod, traje borba ko će postati novi kalif - istakao je ovaj vojni ekspert za naš list.
Navodi da je Velika Britanija izašla iz Evropske unije, ali i da je London u sadašnjim okolnostima uvidio prazan prostor u reketu i želi da se postavi u dominantnu poziciju u odnosu na sve ostale evropske zemlje. Takve težnje postoje i u Parizu, ali i Berlinu. Kako kaže, takve političke ambicije nemoguće je sprovesti bez jake vojne sile, koja stoji u pozadini. A gradnja jake vojne sile podrazumijeva i ekonomsko jačanje, odnosno davanje vještačkog disanja posrnuloj industriji koja je na izdisaju zbog bumerang efekta suludih sankcija uvedenih Rusiji.
TRAMP I KARAĐOZ
Prema pisanju pojedinih medija sa Ostrva, britanska vlada navodno planira da izdvoji 1,5 milijardi funti za izgradnju šest novih fabrika municije. Tokom narednih pet godina London planira izdvojiti i oko šest milijardi funti za proizvodnju oružja dugog dometa, uključujući rakete "storm šedou".
- Kada se sve sumira, mnogo je toga u igri. Ovakvi i slični ukrajinski napadi, dirigovani sa strane, potkopavaju sve temelje koje Tramp pokušava napraviti da bi se ovaj rat završio, ponašajući se poput Karađoza, lika iz poznatog Adrićevog romana "Prokleta avlija". Ali svedoci smo da ta njegova mirotvorna i liberalna politika nailazi na veliki otpor. Razuma je malo, a i vojnoindustrijski kompleks se zahuktao i teško ga je zaustaviti. Stoga sam mišljenja da će biti teško u nekoj bliskoj budućnosti doći do nekog mira, jer pomenute evropske elite sve rade da do njega ne dođe. Nije im u interesu zbog svega navedenog. Ukrajina je, nažalost, i dalje kolateral. Evropska upozorenja da bi do rata sa Rusijom moglo doći 2027. godine samo govore koliko su oni grešni, svesni da im se o glavu može obiti njihovo igranje ruskog ruleta, pri čemu je pištolj u ruci Ukrajine - istakao je Egerić.
Trenutno stanje
Američki institut za proučavanje rata objavio je podatke koji otkrivaju kontinuirani napredak ruske vojske na terenu. Ruske snage su samo u maju ove godine zauzele novih 507 kvadratnih kilometara, najvećim dijelom u Donjeckoj oblasti, gdje se odvija najveći dio borbi. Rusija trenutno kontroliše skoro 19 procenata nekadašnje ukrajinske teritorije u poređenju sa granicama prije početka rata u februaru 2022. godine. To uključuje Krim, oblasti u Donbasu (Donjecka i Luganska oblast), ali i dijelove koje je Rusija djelimično ili potpuno stavila pod svoju kontrolu tokom ovog sukoba.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
