Karadžićeva odrbana počinje dokazni postupak

Hag – Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić danas će u Haškom tribunalu saslušati svog prvog svjedoka, ruskog pukovnika Andreja Demurenka.Demurenko je učestvovao u istrazi o eksploziji granate na sarajevskoj pijaci "Markale" 25. avgusta 1995. godine, od koje su poginule 43 osobe, a ranjeno 75. Tom istragom je utvrđeno da granata nije bila ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske.

Na listi svjedoka odbrane za ovu sedmicu su i irski major Pol Konvej, Blagoje Kovačević, Slavko Genko, Dušan Škrba i jedan zaštićeni svjedok.

Karadžić namjerava da svoje svjedoke ispituje po pola sata, dok je tužilaštvo za unakrsno ispitivanje tražilo znatno više vremena, četiri do pet sati.

Predsjedavajući sudija O-Gon Kvon izjavio je da je pretresno vijeće zabrinuto i da smatra nerazumnim zahtjev tužilaštva da mu se dodijeli toliko vremena za unakrsno ispitivanje.

Zastupnik optužbe Alen Tiger rekao je da je riječ o procjenama, bez znanja kako će izgledati kontakt sa tim svjedocima.

Tiger je istakao da tužilaštvo ne namjerava da zloupotrijebi vrijeme za unakrsno ispitivanje, ali da je za prva dva svjedoka procjena vremena duža, "zbog prirode materijala o kome oni svjedoče".

U vezi sa pukovnikom Demurenkom, Tiger je rekao da će unakrsno ispitivanje zavisiti od toga kako će on odgovarati na pitanja. Tiger je naveo da je na prošlom svjedočenju, u predmetu generala Dragomira Miloševića, "bila primjedba da svjedok ne odgovara direktno na pitanja".

Tužilaštvo je upozorilo da za 312 svjedoka nije dobilo sažetke iskaza ili bilo kakve izjave. Tužilac Hildegard Uerc-Reclaf izjavila je da je "optužba tu u nepovoljnoj situaciji, jer je riječ ne samo o svjedocima za iduću, već i za ovu godinu".

Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson rekao je da je odbrana "ispunila uslov da se izjave svjedoka dostave 48 časova prije svjedočenja", a sam Karadžić je naglasio da "namjera odbrane nije da odugovlači ili postavlja prepreke", ali da bi bolje organizovao svoju odbranu da mu je odobreno da dokazni postupak počne 1. marta 2013. godine.

Kao primjer potvrde o prednosti tužilaštva u odnosu na odbranu, Karadžić je ukazao na njegov podnesak u vezi sa izjavom Milorada Krnojelca, bivšeg upravnika Kazneno-popravnog doma Foča, koji je odslužio 15-godišnju kaznu zatvora izrečenu u Tribunalu.

Sudija Kvon je saopštio da pretresno vijeće odbija da se izjava Krnojelca, koji je preminuo u martu 2010. godine, uvrsti u spis i zapitao zbog čega je predata prije svega tri dana, a ne prije kraja avgusta, kako je bilo naloženo.

Karadžić je rekao da slučaj potvrđuje "nejednakost u sredstvima i oružju između tužilaštva i odbrane", jer on nije imao informaciju da je Krnojelac preminuo i začudio se da to čuje.

Radovana Karadžića optužnica tereti za genocid i druge zločine od 1992. do 1995. godine. Pretresno vijeće oslobodilo ga je tačke 1 optužnice za genocid u opštinama BiH 1992. godine, ali se tužilaštvo žalilo na tu odluku. Karadžić je uložio žalbu na dio odluke da u optužnici ostane tačka 11 za uzimanje pripadnika UN za taoce.

Karadžić je uložio žalbu i na odluku kojom mu je naloženo da svoje dokaze izvede za 300, umjesto za 600 časova, koliko je tražio.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.