Foto: Kako je SDS od 2006. godine gubio i mandate i predsjednike?
BANjALUKA - Preliminarni rezultati opštih izbora, održanih u nedjelju, skinuli su sa SDS-a etiketu najjače opozicione stranke i doveli do novih unutarstranačkih previranja, a analiza izbornih rezultata u proteklih 20 godina pokazuje veliki pad, prije svega, rejtinga stranke među biračima.
SDS, prema nepotpunim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, na osnovu obrađenih oko 96 odsto glasačkih listićaa, ima tek nešto više od 61.000 glasova.
To je, u poređenju sa opštim izborima 2022, pad za više od 30.000 glasova, odnosno čak 100.000 manje nego 2014. godine kada je stranka zabilježila najbolji rezultat u borbi za pozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske i obezbjedila ukupno 24 mandata, od čega 20 direktnih.
Rezultati SDS-a za Narodnu skupštinu i broj mandata
(*preliminarni podaci)
Kada je riječ o uspjesima kandidata SDS-a za inokosne pozicije najbolji rezultat još drži nekadašnji funkcioner Ognjen Tadić .
On je 2014. osvojio 296.021 glas u trci za predsjednika Republike što je za oko 75.000 više nego što je, prema poslednjim presjecima, dobio na ovim izborima lider stranke Blanko Blanuša u borbi za prvog čovjeka Srpske.
Drugi najbolji rezultat je u vlasništvu nekadašnjeg lidera SDS-a Vukote Govedarice koji je 2018, kao kandidat za predsjednika Srpske, osvojio 284.195 glasova, ali mu to, kao ni Tadiću, nije bilo dovoljno za pobjedu.
Ovogodišnji kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović u ovom momentu ima 140.445 glasova, a SDS-ov rekorder po broju glasova u borbi za tu poziciju je Mirko Šarović koji je 2022. godine imao ukupno 225.912 glasova.
Uz Šarovića, kandidat SDS-a za tu poziciju u Sarajevu, u proteklih 20 godina, bio je jedino Mladen Bosić na izborima 2006, a izbore je završio sa 130.824 glasa.
U međuvremenu, kadrovima SNSD-a na megdan je izlazio tadašnji lider PDP-a Mladen Ivanić kao zajednički kandidat opozicije.
Ivanić je i jedini opozicionar koji je „prebacio“ 300.000 glasova u trci za neku od inokosnih pozicija. To se desilo na izborima 2014. godine kada je, sa osvojenih 317.799 glasova, zahvaljujući čemu je i postao srpski član Predsjedništva BiH.
Blanuša je, s druge strane, deseti po redu predsjednik stranke od 1990. kada je osnovana, a šesti od 2006. godine.
Dobar dio njih je odlazio sa čela stranke zbog loših izbornih rezultata, a osim čestih promjena u fotelju predsjednika, iz SDS-a je odlazio značajan broj funkcionera koji su dalje osnivali svoje stranke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.