Kako je privatizovana Kristal banka (II): Vlada RS preuzela sve obaveze Kristal banke

Rješenjem ministra finansija RS od 11. marta 2002. godine imenovana je Komisija za pregovore o prodaji Kristal banke Banjaluka.

Vlada RS odlukom od 11. aprila 2002. godine daje saglasnost za zaključivanje ugovora o prodaji 100 % državnih akcija Kristal banke austrijskoj Hipo Alpe Adrija banci za jedan evro. Ugovorom je data saglasnost prodavca da preuzme potraživanje Kristal banke od državnih preduzeća u iznosu od 18.015.129 KM. Zaključkom Vlade sa premijerom Mladenom Ivanićem na čelu odobreno je vansudsko poravnanje između Ministarstva finansija i Kristal banke o izmirenju međusobnih potraživanja za isti iznos.

Vansudsko poravnanje

Način okončanja prodaje državnog kapitala u Kristal banci Hipo Alpe Adrija banci otvorio je mnogo nedoumica i sumnji. Uočene nepravilnosti: nije pronađena procjena vrijednosti kapitala Kristal banke, nisu predočeni zapisnici o sadržaju pregovora vođenih sa kupcem, nije poznato kako je ostvaren princip javnosti, nediskriminacije učesnika i konkurencije iz člana 1. Zakona o privatizaciji državnog kapitala u bankama, nije jasno na koji će način Hipo Alpe Adrija banka i Vlada RS ispuniti svoje eventualne obaveze kada u prilogu ugovora nije pronađen bilans Kristal banke sa specifikacijama bilansnih i vanbilansnih pozicija, kao ni prodajni prospekt koji su bili osnov ugovora i na kraju ocjena revizora je da "privatizacija Kristal banke nije u skladu sa kriterijumima koji su prema izjavi odgovornog osoblja bili usvojeni odlukom Vlade RS".

Kada je u pitanju vansudsko poravnanje, glavni revizor RS Boško Čeko je ocijenio da je Vlada za ovakav korak trebalo da predloži izmjene Zakona o početnom bilansu u postupku privatizacije banke i Uredbe o utvrđivanju metodologije za izradu početnog bilansa. Za sve iznose potraživanja Kristal banke po osnovu kredita svrstanih u kategorije C, D i E koji su bili otpisani na teret prihoda, Vlada RS je donijela odluku o vansudskom poravnanju iako su isti krediti prema Zakonu o početnom bilansu trebali da ostanu u aktivnom podbilansu Kristal banke, čiji je kapital predmet privatizacije. Revizor je zaključio da nije uspostavljen sistem niti su sprovođene bilo opšte bilo nadzorne kontrole od strane Vlade, Ministarstva finansija i Jedinice za privatizaciju banaka RS koje bi obezbijedile izvršenje propisanih aktivnosti u procesu privatizacije Kristal banke.

Poseban je problem loših kredita koji su razvrstani u kategoriju E, što znači da su sumnjivi i nenaplativi. Vlada RS ih je preuzela na sebe, a postoje određena saznanja da je Hipo banka, angažujući tim stručnjaka, uspjela najvećim dijelom da ih naplati iako su, navodno, sumnjivi i nenaplativi.

Opširnije čitajte u štampanom ili elektronskom izdanju "Glasa Srpske"

Vezani tekst: Kako je privatizovana Kristal banka (I): Greške činjene već od prvih pokušaja prodaje

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.