Josip Grubeša, ministar pravde BiH: Jedan snimak ne čini kompletno pravosuđe

Pravosuđe nije jedan snimak koji je izašao u medije i posmatranje tog događaja kao izdvojenog slučaja samo otežava dalji rad na reformi pravosudnog sistema.

Ovako ministar pravde BiH Josip Grubeša za “Glas” komentariše posljednju aferu koju su mediji nazvali “Potkivanje” i koja je uzdrmala pravosudni sistem, a naročito Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH.

- Potrebno je ovom segmentu pristupiti analitičnije i sveobuhvatnije i napokon pristupiti reformama. Treba svi da razgovaramo o stanju u pravosuđu i iznalazimo rješenja kako da ga učinimo efikasnijim i boljim. Upravo zato mislim da je potrebno pristupiti reorganizaciji pravosuđa, a ne tražiti krivce u pojedincima koji trenutno obavljaju rukovodeće i druge dužnosti u pravosuđu - rekao je Grubeša.

GLAS: Kako ocjenjujete napade na pravosuđe, a prije svega na VSTS?

GRUBEŠA: Svi propusti u radu treba da budu rješavani u okviru tijela koja su uspostavljena za tu svrhu i ne mislim da treba da krenemo u napad na rukovodstvo VSTS-a, nego da napravimo zakonska rješenja koje će tom tijelu omogućiti pretpostavke za bolje funkcionisanje, što će na kraju dovesti do vladavine prava.

GLAS: O stanju u pravosuđu raspravljalo se i na hitnoj sjednici parlamenta, na kojoj su usvojeni određeni zaključci, među kojima i onaj da kompletan VSTS podnese ostavke. Kakav je Vaš stav o tome?

GRUBEŠA: Javnost već dugo ističe da stanje u pravosuđu nije adekvatno. To su zaključci i stranih, ali i domaćih eksperata, što sam više puta i sam isticao, ali sam bio meta napada kada sam kroz dijalog pokušavao doći do rješenja. Svaki od stubova vlasti ima svoje nadležnosti i ne bih se miješao u rad Parlamenta BiH, već bih da mi se dopusti da radim svoj posao i da predložim propise koji će reformski djelovati na pravosuđe, a time i na državu u cjelini. Ne mislim da sam ja taj koji će reći kako propisi treba da izgledaju. To će uraditi stručnjaci u okviru radnih grupa koje su imenovane ili će biti imenovane i predložiti najbolje rješenje, a ja ću ga svesrdno podržati.

GLAS: Šta je sa strukturalnim dijalogom?

GRUBEŠA: Mi imamo podršku predstavnika međunarodne zajednice da nastavimo sa strukturalnim dijalogom, ali bojim se da imamo i predugačak zastoj u procesu uspostavljanja vlasti, koji nam je evidentno prepreka za normalan rad. Nadam se da će se s uspostavljanjem vlasti kojoj su građani dali povjerenje na izborima 2018. godine imati razumijevanja i otkočiti procesi koji sada stoje iz meni nepoznatih razloga. Želim vjerovati i da je to jedan od razloga zašto su građani i izašli na izbore i dali nam svoj glas.

GLAS: Čini se da je danas pravosuđe u BiH pod izuzetnim pritiskom i politike, nekih međunarodnih institucija, a i nekih krugova koji nisu tako daleko od kriminalnih, koji nastoje da uruše kompletan pravosudni sistem. Kako to komentarišete?

GRUBEŠA: Ne tako davno na sastanku ministara pravde i predsjednika Pravosudne komisije Brčko distrikta u Rami kazao sam da se rasprava o stanju u pravosuđu i rješenje tog problema mora prebaciti u institucije BiH. Sve ove godine dok smo s kolegama i prijateljima iz EU kroz dijalog pokušavali doći do rješenja, određeni politički akteri u BiH to su koristili da bi demagogijom došli do jeftinih političkih poena, ali to je dovelo do zastoja u prijeko potrebnoj reformi pravosuđa.

Strategija u ćorsokaku

GLAS: Davno ste u Savjet ministara dostavili revidiranu strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zločina, koja još nije usvojena. Pravosudne institucije i Evropska komisija upozoravaju da je davno istekao rok i da neusvajanje strategije otežava rad na predmetima ratnih zločina. Šta je s tim dokumentom?

GRUBEŠA: Strategija za procesuiranje ratnih zločina završena je prije godinu dana, kada smo je i uputili na Savjet ministara BiH. Prvi i jedini put kada se našla kao tačka na dnevnom redu Savjeta ministara, na zahtjev ministarke Semihe Borovac je, bez pojašnjenja, skinuta i uprkos svim našim urgencijama, nikada se više nije našla na dnevnom redu. To je još jedna kočnica u radu pravosudnih institucija. Prošle sedmice sam o ovom pitanju razgovarao i sa voditeljkom Odjeljenja za vladavinu prava pri Delegaciji Evropske unije u BiH Margrit Prins, koja je istakla da ne shvata zašto ta strategija nije usvojena, jer ona može samo doprinijeti napretku BiH, a nikako dovesti u pitanje vladavinu prava u našoj zemlji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.