Igor Radojičić: RS ne dobija informacije o teroristima od agencija BiH

Entitetske vlasti od obavještajno-bezbjednosnih službi BiH ne dobijaju nikakve informacije o terorističkim aktivnostima, a sadašnja situacija pokazuje da se one ne bore efikasno protiv terorizma, izjavio je za "Glas Srpske" predsjednik NSRS i potpredsjednik SNSD-a Igor Radojičić.

On je istakao da, kada bi Srpska imala svoje nadležnosti, ne bi imala tu vrstu problema koja je isključivo u vezi sa FBiH i koja vuče svoje korijene dvadesetak godina unazad.

- RS bi imala pretpostavku da se protiv toga puno efikasnije bori, ali su joj oduzete nadležnosti - istakao je Radojičić.

* GLAS: Kako komentarišete optužbe supervizora za Brčko Rafija Gregorijana da vlasti RS nisu omogućile da dođe do zaključivanja supervizije u Brčkom i njegovu najavu da će Arbitražnom sudu podnijeti žalbu protiv Vlade RS?

RADOJIČIĆ: Problem u snabdijevanju Brčkog električnom energijom nije postojao dok se nije umiješao OHR. Brčko je imalo pouzdano snabdijevanje strujom svih 15 godina bez uređenog zakonskog osnova. To je rješavano na komercijalnoj osnovi, putem ugovora između Brčko distrikta i "Elektroprivrede RS". Komplikacije su počele prije dvije godine, kada se to pojavilo kao dodatni uslov OHR-a pri čemu je međunarodna zajednica mijenjala stavove. Prvo je tražila memorandum o razumijevanju, a poslije toga zakon. Na kraju je visoki predstavnik u septembru prošle godine nametnuo set zakona koji su katastrofalni iz više uglova. Praktično su problematični, nesprovodivi, finansijski sporni i u suprotnosti sa evropskim direktivama za oblast tržišta električne energije i u suprotnosti sa sporazumom koji je BiH potpisala i kome pripada, a to je Sporazum o energetskoj zajednici jugoistočne Evrope. Naravno, OHR nikada neće priznati da je pogriješio, ali to je jedna od najvećih zbrka koje je OHR uopšte napravio u posljednjim godinama.

* GLAS: Kako ocjenjujete odluku Rafija Gregorijana da u sljedećih šest mjeseci u Brčkom budu na snazi cijene struje koje važe u FBiH, koje su više od dosadašnjih?

RADOJIČIĆ: Građani Brčko distrikta od četvrtka imaju struju iz FBiH. Kupuju struju koja je 40 odsto skuplja, bez ikakve potrebe. Niko normalan ni na pijacu kad ode neće kupiti 40 odsto skuplji proizvod koji je potpuno istog kvaliteta. Mi smo prvih šest mjeseci snabdijevali Brčko strujom, ponudili produžetak ugovora i za sljedećih šest mjeseci, a oni to zbog supervizije i OHR-a nisu smjeli da prihvate. Morali su prihvatiti da kupuju skuplju struju od druge kompanije, "Elektroprivrede FBiH". Nema nikakvog racionalnog objašnjenja za sve ovo što se dešava, osim potpune konfuzije. Ne želim da vjerujem da je bilo ko zlonamjeran u ovoj priči, ali radi se o tako lošim odlukama, o tako konfuznom pristupu, koji je potpuno iskomplikovan bez ikakve potrebe. Svako obraćanje Arbitražnom tribunalu može biti isključivo maliciozno, jer je problem isključivo iskonstruisao OHR i sad od toga pravi još veći problem. Neko sam proizvede problem, traži od vas da ga riješite i onda ga učini još većim. Već je najavljen dolazak novog čovjeka na dužnost zamjenika visokog predstavnika, vjerovatno i supervizora za Brčko. Tada bi se mogao otvoriti prostor za neke nove razgovore, ali razgovor na osnovu onoga što je napravio OHR je nemoguć.

* GLAS: Nedavno ste izjavili da očekujete da će poslije izbora krenuti novi talas pritisaka za ustavne promjene u BiH i da će nove vlasti opet biti na ispitu očuvanja institucija i nadležnosti Srpske. Kako to spriječiti i očuvati RS i njene nadležnosti?

RADOJIČIĆ: Unazad nekoliko mjeseci postojao je jedan umjeren pritisak da se ponovo na jedan nigdje viđen način uđe u ustavne promjene. Čak su postojale i neke ideje da se donese zakon o ustavnim promjenama. To je čudo neviđeno, nigdje u svijetu se nije desilo da neko zakonom donosi ustavne promjene. Od te inicijative, što se tiče SNSD-a i vlasti RS nema ništa, takva glupost ne može biti prihvaćena, ali je jasno da će se poslije izbora pritisak povećati. Prvi nivo pritiska će se odnositi na implementaciju presude suda u Strazburu u slučaju "Sejdić i Finci". Uz taj slučaj će uslijediti i određene prijetnje, poput prijetnji suspenzijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, prijetnje suspenzijom članstva u Savjetu Evrope i sve ono što posljedično ide iza jednog i drugog. I to je realna prijetnja. Pritisci međunarodne zajednice, koja će se vjerovatno vrlo komformistički ponašati će dalje biti da se ide izvan i iznad same presude suda iz Strazbura. U ovom momentu se još ni te međunarodne kockice nisu složile, ali je sigurno da se čeka formiranje novih vlasti i onda neka nova inicijativa i ofanziva. RS treba da se brani na pravi način. Imamo Ustav i Dejtonski sporazum, imamo našu poziciju da se ne može nasilno mijenjati Ustav. RS treba stabilnu i čvrstu vlast. Vlast koju bi formiralo deset posvađanih političkih partija je katastrofa za ustavnu perspektivu, jer tu uvijek od deset nađete dvije koje će promijeniti stav i uđete u potpunu unutrašnju konfuziju. To je stara taktika "zavadi pa vladaj". Srpska u ustavnim promjenama treba čvrstu poziciju, stabilnu i kompaktnu vlast i dijalog pozicije i opozicije. Mi smo ga na krupnijim ustavnim pitanjima proteklih godina imali i treba ga očuvati i u sljedećim godinama, jer ustavno uređenje RS i BiH nije nešto što zavisi od proste većine u NSRS, već nešto što je opšti interes. Ako je vlast slaba i posvađana i ako nema dijaloga sa opozicijom onda su poteškoće u bilo kakvoj odbrani ustavne pozicije, sigurno velike.

* GLAS: Prema informacijama koje su se pojavile u javnosti, bezbjednosne agencije su znale da postoji opasnost od terorističkog napada u BiH, ali ništa nije urađeno da se to spriječi?

RADOJIČIĆ: Godinama ozbiljni ljudi upozoravaju na prikriveni problem postojanja terorističkih grupa i pojedinaca na području BiH. Godinama se taj problem gura pod tepih. Zbog prenosa nadležnosti, dijelom svojom voljom, a većinom nametnutim odlukama OHR-a, RS je izgubila veliki dio nadležnosti u ovoj oblasti. Treba podsjetiti da entitet nema svoju obavještajnu službu i da je ona na nivou BiH. Entitetske vlasti ne dobijaju nikakve informacije od obavještajno-bezbjednosnih službi BiH. U smislu informisanosti, od zvaničnih držanih organa, mi smo u potpunosti odsječeni od ove vrste informacija. Težište ove borbe i problema je isključivo na organima BiH, koji su i kreirani prije desetak godina sa obrazloženjem efikasne borbe, između ostalog, i protiv terorizma. Ova situacija pokazuje da se ti organi ne bore efikasno protiv terorizma. Ne mogu ni sa kakvom pouzdanošću govoriti da li su obavještajne službe BiH imale ove informacije ili nisu. Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović je prije nekoliko mjeseci rekao da nema bezbjednosnih prijetnji, a sa druge strane su obavještajne službe koje sada tvrde da su upozoravale. Ko tu govori neistinu to veoma teško možemo tvrditi, ali kada se nešto desi, onda svi peru ruke. I niko nije kriv. Iako to nije nikakva utjeha za naše građane, da ne osjećamo u ovom momentu dovoljno pouzdanosti i sigurnosti u ono što rade državni organi, jer su godinama, neki od njih svjesno, a neki nesvjesno, vrlo blagonaklono se ponašali prema onima koji su identifikovani kao teroristi, pojedinačno ili grupno i dozvoljavali, recimo da se razvijaju čitave lokalne zajednice izvan sistema ustavnog uređenja BiH. Svi znaju za neku Maoču i niko ne čini ništa i izvede se neka simbolična akcija, koja je više bila za televizijske kamere nego konkretna.

* GLAS: Znači li to da je RS sposobnija da se bori protiv terorizma od zajedničkih bezbjednosnih institucija?

RADOJIČIĆ: Problem zajedničkih institucija ili barem onih koje su formirane u toj oblasti bezbjednosti je što su tamo nesumnjivo infiltrirani ljudi koji svjesno ili nesvjesno gledaju na ovaj problem terorizma, a govorim prvenstveno o radikalnom islamu, ili ne žele da ga istražuju i procesuiraju ili na njega gledaju čak blagonaklono. To vuče svoje korijene iz ratnog perioda pa nadalje iz raznih obavještajnih i paraobavještajnih ilegalnih struktura, koje su se infiltrirale na pojedinim mjestima i koje sada dijelom opstruišu, a dijelom ne smiju da se suprotstave ovome. RS kada bi imala svoje nadležnosti ne bi imala tu vrstu problema koja je isključivo u vezi sa FBiH i koja vuče svoje korijene dvadesetak godina unazad. RS bi imala pretpostavku da se protiv toga puno efikasnije bori, ali su joj oduzete nadležnosti.

* GLAS: Bliže se oktobarski izbori. Koji procenat glasova očekujete? Kakve, prema Vašoj ocjeni, opozicija ima šanse?

RADOJIČIĆ: Izvršni odbor Glavnog odbora SNSD-a je u četvrtak utvrdio kandidatske liste. Ja sam ponovo na broju jedan za Narodnu skupštinu RS u izbornoj jedinici Banjaluka. SNSD je u ovom momentu veoma samouvjerena. Mislimo da smo u protekle četiri godine uradili dobar posao, pod teškim okolnostima. Vjerujemo u naš rezultat koji bi trebalo da bude apsolutna većina u poslaničkim strukturama i pobjeda naših pojedinačnih kandidata. Uvažavamo svaku političku partiju i svakog političkog konkurenta, ali kada je riječ o opoziciji jasno je da se koncept ujedinjene opozicije raspao. Ono što je bombastično najavljivano mjesecima unazad, danas su samo ostaci koji se još uvijek klimavo drže povezano. Ostala je neka veoma tanjušna veza tri političke partije. Sve ostalo se raspalo i sve ostale stranke idu svaka za sebe i jedna protiv druge. Unutar opozicije postoji ogroman sukob lidera, velikih lidera malih partija. Čak je i nedostatak komunikacije među njima, tako da ne mogu niti zamisliti situaciju u kojoj bi sutra RS trebalo da očekuje da vlast formira deset političkih partija iz opozicije, jer to ni na šta ne bi ličilo.

Opozicija igra nevjerovatnu igru

* GLAS: Nakon što je usvojen Prijedlog zakona o popisu stanovništva u BiH 2011. na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, a odbačeni amandmani SNSD-a u vezi sa članom 48. ovog prijedloga, kakav je Vaš stav u vezi sa ovim?

RADOJIČIĆ: Ono što se dešava sa zakonom u Parlamentu BiH je jedna prilična zbrka. Zakon je prošao sa minimalnim brojem glasova iz RS. SNSD nije glasao za zakon i ne podržava ga u obliku u kome jeste. I dalje smatram da je potreban ovaj zakon, i da se u BiH obavi popis sljedeće godine, ali i od toga je napravljena jedna teška politizacija. Nažalost, on se donosi u predizbornom vremenu, onda opet ima i drugu konotaciju. Opozicione stranke iz RS igraju jednu nevjerovatnu igru. PDP, u stvari, vodi glavnu priču o zakonu o popisu BiH, a SDS svakih pola dana mijenja stav. Do podne glasaju za, poslijepodne protiv, pa su onda podijeljeni i niko ne može da shvati kakav je stav SDS-a u ovoj priči. Niko ne može da pretpostavi kako će ovaj zakon na kraju završiti, jer blok opozicionih stranaka iz RS SDS i PDP nosi tu priču na nivou BiH, što je potpuno nelogično, a SNSD koji je formalno u vladajućoj većini u BiH sve vrijeme ima primjedbe na ovaj zakon i nije ga podržao.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.