Igor Kalabuhov za "Glas": Nije normalno da BiH tri decenije bude pod protektoratom

Za BiH je najvažnije povjerenje jer bez njega ni u privatnom životu nije lako. Biće veoma zanimljivo gledati kako će se Bosna i Hercegovina razvijati u narednoj godini. Odmah poslije potpisivanja Dejtona zapadni partneri su zauzeli kurs udaljavanja od podsticanja strana u BiH na kompromis i obostrano prihvatljiva rješenja i počeli da koriste silu radi nametanja svoje vizije kako BiH treba da izgleda, izjavio je, između ostalog, u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov.

- Smatram da je dugogodišnja istorija saradnje Rusije i BiH pokazala da smo pouzdani partner i trudimo se da održavamo obostrano korisne odnose sa svima u BiH - rekao je Kalabuhov.

GLAS: Dugo ste u BiH i imate kredibilitet da komentarišete da li zemlja napreduje, nazaduje ili stagnira.

KALABUHOV: Ovo zavisi od perspektive iz koje se posmatra razvoj BiH. Kao što se kaže, iz perspektive vječnosti - sub specie aeternitatis - i zemlja, i ljudi žive. Neki žive kako žele, neki žive kako mogu. Ali svi žele da žive bolje. Glavni zadatak je kako da to bude postignuto i za zemlju, i za ljude. Predlaže se više rješenja. Biće veoma zanimljivo gledati kako će se BiH razvijati u narednoj godini.

GLAS: Šta je po Vašem mišljenju najveći problem u BiH, kada je riječ o dogovoru dva entiteta i tri naroda, jer vrlo često ne mogu postići konsenzus o ključnim pitanjima?

KALABUHOV: Najvažnije je međusobno povjerenje. Bez njega nije lako ni u privatnom životu, niti u odnosima naroda koji žive zajedno. Nedostatak povjerenja rađa sumnju, zabrinutost i strahove. A kad je obrnuto, kad postoji spremnost da vjerujemo jedni drugima, može se doći do neophodnih sporazuma. Ne mora se raditi o globalnim stvarima.

Na primjer, za mnoge gradove u BiH u ovo godišnje doba tipično je ekstremno zagađenje vazduha. Čini mi se nikome u BiH nije zadovoljstvo da je zemlja na prvom mjestu po ovom negativnom pokazatelju.

Ali, može da se organizuje sastanak da bi bila razmotrena rješenja za ovaj, takoreći, univerzalni problem. Možda će zajednički konstruktivni dijalog pozitivno uticati na postizanje kompromisnih rješenja i u drugim sferama.

GLAS: Tri decenije su od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Koliko je ovaj dokument koji je ujedno i Ustav BiH u ovom period urušen?

KALABUHOV: Nedavno smo stvarno obilježili 30. godišnjicu potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Za mene je jedan od paradoksa to što ovaj za državu najvažniji dokument još nije preveden na lokalne jezike. Zar nije to korijen problema kada nema jednoglasnog tumačenja nekih članova Ustava BiH?

Retrospektivno gledano, skoro odmah poslije potpisivanja Dejtona zapadni partneri su zauzeli kurs udaljavanja od podsticanja strana u BiH na kompromis i obostrano prihvatljiva rješenja i počeli da koriste silu radi nametanja svoje vizije kako BiH treba da izgleda.

Dovoljno je da se sjetimo ozloglašenih "bonskih ovlašćenja". Ali situacija u vezi sa nelegitimnim visokim predstavnikom postala je apoteoza njihove politike. Kao rezultat mnoge odredbe Dejtona su bile iskrivljene u praksi. Istovremeno polazimo od toga da je mirovni sporazum - u uslovima odsustva bilo kakvih drugih sporazuma između dva entiteta i tri konstitutivna naroda danas bezalternativna osnova za pronalaženje obostrano prihvatljivih kompromisa.

GLAS: Da li je normalno da zemlja koja je u Evropi živi pod protektoratom tri decenije i da se nameću odluke i određena zakonska rješenja?

KALABUHOV: Kratki odgovor - nije normalno. Uzvratno pitanje - a šta misle sami građani ove zemlje?

GLAS: Kome je u BiH i van njenih granica u interesu da BiH o svojoj sudbini ne odlučuje sama i da odluke o njoj ne donose dva entiteta i tri konstitutivna naroda?

KALABUHOV: Mislim da je u interesu onih koji odbacuju međunarodno pravo, koji pokušavaju da grade poredak na osnovu nekih "pravila", takozvani rules-based order, i nastoje da spriječe formiranje multipolarnog sistema, čuvajući neokolonijalne relikte.

GLAS: Čuju se ocjene da se na području BiH prelama uticaj zapada i Rusije. Kako komentarišete te ocjene?

KALABUHOV: Rusija ne želi da lomi koplja ni sa kim. Težimo miru i obostrano korisnoj saradnji sa svima koji to žele. Ali ključan uslov je poštovanje naših nacionalnih interesa i bezbjednost za sve naše građane. Na tome je prije svega zasnovano sprovođenje specijalne vojne operacije u Ukrajini.

Što se tiče BiH, Rusija kao jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma insistira na njegovom poštovanju uz ravnopravnost dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Smatram da je dugogodišnja istorija saradnje Rusije i BiH pokazala da smo pouzdani partner. Trudimo se da održavamo obostrano korisne odnose sa svima u BiH. Naravno, najtješnje veze razvijaju se s Republikom Srpskom, što mi kvalifikujemo kao stratešku saradnju.

Odgovornost

GLAS: Šta treba učiniti da bi BiH napredovala i istinski postala zemlja nezavisna od bilo čijeg uticaja?

KALABUHOV: Najvažnije je da bude preuzeta odgovornost za budućnost zemlje i sljedećih generacija. Lako je kriviti za svoje probleme nekog drugog. Suverenitet i nezavisnost nisu samo riječi ili neke magične formule. Za suverenitet i nezavisnost treba imati hrabrosti da donosite odluke i preuzimate punu odgovornost za njih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.