Filip Hemond: Pravdu i pomirenje ne može donijeti međunarodna zajednica

Filip Hemond, međunarodni stručnjak za medije, predavač na Univerzitetu u Londonu i autor na srpski prevedene knjige "Mediji i rat", u intervjuu za "Glas Srpske" govori o medijskoj slici Srba danas.

U svojim stručnim analizama, objavljenim 1999. godine u najuglednijim londonskim dnevnicima, Hemond je stalno ukazivao na nekritično, jednostrano praćenje zbivanja na prostorima bivše SFRJ u zapadnim medijima.

- Tokom rata u Bosni strani novinari su dopustili da svjesno i namjerno budu zavedeni retorikom jedne strane, čak ni ne pokušavajući da postave pitanja ili dovedu pod sumnju i one očigledno problematične argumente, kaže.

* GLAS: Mnogo ste govori o kampanjama u medijima na zapadu proteklih godina. Da li su još uvijek Srbi iz bivše Jugoslavije u zapadnim medijima dežurni loši momci?

HEMOND: Intenzitet antisrpske pristrasnosti medija vremenom je smanjen, ali nije prestao. Mnogi kampanjski zapadni novinari stavili su se na jednu stranu konflikta, posebno u Bosni, a neki su veoma jasno pogazili princip novinarske objektivnosti. To isto su uradili i nekoliko godina kasnije, kada je NATO bombardovao Srbiju zbog Kosova, prikazujući to kao bitku epskih razmjera između dobra i zla.

Dijelom to je problem i novinara, koji su se jednostavno stavili u službu političkih lidera. Zapadni političari su i danas u iskušenju da protiv srpskih lidera koriste batinu, podsjećajući ih na stare optužbe i konstantno na genocid. To ne znači da su zapadni lideri sami po sebi antisrpski nastrojeni, nego oni zauzimanjem takvog stava sami sebi dokazuju da su nadmoćni.

* GLAS: Haški tribunal osudio je Nasera Orića na dvije godine zatvora, a onda je tu presudu odbacio i oslobodio ga. Sada je osuđeniku Veselinu Šljivančaninu, poslije skoro odslužene kazne zatvora od pet godina, presudio novu kaznu od 12 godina. Ima li tu logike?

HEMOND: To je užasna presuda, čak i za sumnjive pravne standarde Haškog tribunala. Prikladno je poređenje ta dva slučaja, budući da je Orić optužen za slično krivično djelo kao i Šljivančanin, odnosno za nesprečavanje lošeg postupanja i ubistva zatvorenika. U Orićevom slučaju, to krivično djelo je ozbiljnije jer je optužen za nesprečavanje zločina koje su učinili oni koji su bili pod njegovom komandom, dok je u slučaju Šljivančanina sud utvrdio da nije imao nadležnost nad onima koji su počinili krivična djela.

Mislim da postupanje suda u ova dva slučaja nema puno zajedničkog sa kvalitetom dokaza. Odluka Tribunala da produži kaznu Šljivančaninu sa pet na 17 godina nije zasnovana na novim dokazima. Nisu postojale nikakve prethodno neotkrivene činjenice, ni nova svjedočenja. Sudije su jednostavno ponovo pročitale transkript sa suđenja i na osnovu njega proglasile su Šljivančanina krivim za krivično djelo za koje je prethodno bio oslobođen (pomaganje u izvršenju ubistva), i odlučili da zaslužuje dužu zatvorsku kaznu.

* GLAS: Može li i kako na taj način doći do istine i pomirenja na ovim prostorima?

HEMOND: Ne. Moglo bi se postaviti pitanje o jednakom tretmanu svih optuženih u Haškom tribunalu, ali to je uzaludno. Međunarodna zajednica smatra da samo ona može donijeti pravdu i pomirenje u zemljama bivše Jugoslavije, a istina je sasvim drugačija: samo ljudi u regionu mogu da prevaziđu međusobne razlike i stave prošlost iza sebe. Međunarodno uplitanje u taj proces će najvjerovatnije podgrijavati stare razlike i spriječiti postizanje bilo kakvog kompromisa.

* GLAS: Pa šta će se postići takvim aršinima kojim mjeri Hag?

HEMOND: Hag ne može da doprinese pomirenju u BiH, ali to i nije njegova namjera. Majkl Šarf, pravnik koji je u ime Stejt departmenta učestvovao u izradi originalnog Statuta Tribunala, rekao je da se u krugovima američke administracije Tribunal u velikoj mjeri smatra sredstvom za odnose sa javnošću i potencijalno korisnim političkim oruđem.  

GLAS: BiH nije dobila bezvizni režim za EU. Kako inače procjenjujete proces integracije BiH u Evropu?

HEMOND: BiH je integrisanija u Evropsku uniju nego bilo koja druga zemlja, jer EU praktično njom vlada. BiH je kolonija Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.