Federalnom parlamentu Dejton nebitan

BANjALUKA - U republičkom parlamentu je, računajući samo prošli i aktuelni skupštinski saziv, održano gotovo 15 sjednica na kojima se isključivo diskutovalo o napadima na Dejton i ustavni poredak BiH. U isto vrijeme u FBiH, gdje mahom upiru prst u Srpsku kao glavnog krivca za stanje u zemlji, nije bilo poslaničke rasprave sa tom tačkom dnevnog reda, ali jeste pojedinačnih izjava funkcionera koji su spas tražili u Parlamentarnoj skupštini BiH i adresama na kojima stanuju strane diplomate u Sarajevu.

Republičko rukovodstvo godinama traži dijalog o spornim pitanjima, a na bazi ranijih dogovora i Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH koji je regulisao međusobne odnose dva ravnopravna entiteta. Međutim, pozivi su padali u vodu u startu zbog tvrdnji iz FBiH, mahom političara koji zastupaju bošnjački narod, da Srpska nije iskrena u tome i da, a posebno to važi za posljednje dane, zapravo udara u Dejton zbog čega nemaju namjeru da sjednu za isti sto. Tvrde i da ne postoji "duh" Dejtona o kojem priča vlast u Srpskoj, a istrajni su i u stavu da su rješenja koja su im nametnuli visoki predstavnici, a prihvaćena u domaćim institucijama u ranijim vremenima i pod drugačijim okolnostima, takva kakva jesu i da bi ih trebalo poštivati.

Zvanična Banjaluka, s druge strane, ne dijeli to mišljenje i sada je, sudeći prema potezima vlasti, najistrajnija da vrati oduzete nadležnosti, ali i da i dalje drži potrebu za dijalogom u vrhu prioriteta i principa na kojima postdejtonska BiH može jedino da funkcioniše.

U prilog tome govore podaci iz skupštinskih bilježnica. U Skupštini je ova godina u znaku usvajanja novog ustava u kojem je sažeto sve na čemu Srpska insistira, tvrdeći da time brani Dejton kojeg su ponajviše oskrnavili upravo stranci nametanjem rješenja kojima su slabili Srpsku, kao entitet, a jačali centralnu vlast u Sarajevu.

Međutim, upozorenja na to nisu samo od ove godine. Tako je, na primjer, lani Skupština usvojila zaključke u vezi sa Informacijom o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, upozoravajući da su u BiH teško narušeni pravni sistem i pravna sigurnost svih građana, s obzirom na donošenje nezakonitih odluka od strane visokih predstavnika.

Dvotrećinskom većinom usvojen je i tekst Protesta protiv kršenja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i opšteg međunarodnog prava zbog radnji u Generalnoj skupštini UN.

Traženo je, kroz zaključke, da se "ponište odluke Kristijana Šmita, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik" te da će u suprotnom Srpska aktivirati zaključke i odluke, povući iz sporazuma poput onih o vojsci, indirektnim porezima, VSTS-a, a u isto vrijeme poštujući Ustav BiH.

Kroz zaključke je isticano da je Srpska opredijeljena za potpuno poštovanje međunarodnog prava, Dejtona i Ustava, a odbačeno protivustavno djelovanje i korišćenje Suda i Tužilaštva BiH kao instrumenta kojima se nastoji nametnuti primjena odluka tzv. visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH koje su u suprotnosti sa odredbama sporazuma za mir u BiH i aneksa.

Skupština je 2022. usvojila 13 zaključaka u vezi sa političko-ekonomskom situacijom, gdje je zatraženo da Parlamentarna skupština BiH prije svake sjednice dostavi republičkom parlamentu materijale na razmatranje radi zauzimanja stavova te da se tako ophodi i Savjet ministara prema Vladi Srpske i Predsjedništvo prema i instituciji predsjednika Republike. 

I početkom te godine Skupština je predložila predsjedniku Republike da uputi ponovni poziv predstavnicima institucija i konstitutivnih naroda iz FBiH za razgovor i dijalog o rješenjima za prevazilaženje krize, pri tome ne odstupajući od stava da BiH može egzistirati samo na bazi Ustava BiH i dogovora između dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Set zaključaka u vezi sa pokretanjem inicijative za razgovor je usvojen i u maju 2021, a u jednom od njih je i konstatovano da je od potpisivanja Dejtona došlo do nedopustivog prekrajanja i kršenja sporazuma, a naročito Ustava, a 2020. se reagovalo na "antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH".

Goran Broćeta, dugogodišnji funkcioner SNSD-a u Parlamentu FBiH, za "Glas Srpske" kaže da se ne sjeća da se ikada od 2018, otkako je on na poziciji delegata u Domu naroda, o tim pitanjima raspravljalo na toj adresi.

- Dok iz Srpske uporno pozivaju na dijalog i poštivanje Ustava, s druge strane vidimo nepostojanje želje da se razgovara sa rukovodstvom Srpske koje je izabrano na legalan i legitiman način. Otkako sam u Domu naroda, još nisam čuo da se pominje Dejton, ustavni poredak sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Da stvar bude teža i žalosnija, svjedok sam da se stalno vrijeđa Ustav BiH, jer ako kažete da je Srpska genocidna tvorevina time se podriva sve što piše u Ustavu - rekao je Broćeta.

On smatra da je izlizana fraza iz FBiH da Srpska ruši Dejton i podriva integritet BiH.

- Iz Srpske se stalno poziva da se sjedne i razgovara, a iz FBiH stavljaju sve više do znanja da to ne žele i sve su glasniji sa izjavama da bi Srpska trebalo da nestane, jer se oni zalažu za građansku BiH. Srpska jasno vraća stvari na izvorni Dejton i svi potezi idu u tom pravcu, a FBiH i nivo BiH itekako lobiraju da se Srpskoj i dalje oduzima što joj pripada, počevši od imovine od čega je sve i počelo - zaključio je Broćeta.

NEKI DRUGI CILjEVI

Politikolog Dragana Delić ističe da je situacija u BiH već dugo napeta i da smo u dubokoj političkoj krizi, koja je uslovljena uticajem stranaca.

- Narodna skupština je u više navrata izrazila zabrinutost zbog ovih pitanja, a u FBiH, čini se, nema slične revnosti. Ovaj pristup FBiH stvara utisak da se problemi ne shvataju dovoljno ozbiljno ili da se namjerno ignorišu. To je slika trenutne BiH u kojoj jedan od entiteta okreće glavu od problema, očekivajući da će neko drugi, u ovom slučaju stranci poput Kristijana Šmita, riješiti sve probleme. Vidimo da je djelovanje baš tih stranaca uvuklo BiH u političku krizu. Postavlja se logično pitanje, da li FBiH svjesno gura ovaj problem pod tepih i svjesno narušava stabilnost BiH zarad svog nekog cilja - zaključila je Delićeva za "Glas".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.