Foto: Ešton: EU će podržati napor političkih lidera
Sarajevo - Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton poručila je danas u Sarajevu da će EU podržati svaki napor političkih lidera koji će donijeti stvarnu korist građanima u BiH.
Eštonova je ponovila da je EU u potpunosti privržena i da želi da vidi jedinstvenu, stabilnu, prosperitetnu i multietničku BiH koja će zauzeti mjesto u EU koje joj i pripada.
"Odlučni smo da stanemo uz građane ove zemlje i da im pomognemo", rekla je Eštonva novinarima nakon sastanka sa predstavnicima civilnog društva.
Ona je istakla da je ključ za ispunjavanje zahtjeva građana da lideri odu dalje od etničkih podjela i da se bave interesima svih građana u BiH.
Eštonova je naglasila da su se u glavnim gradovima zemalja članica EU čule legitimne bojazni građana nastale iz socijalno-ekonomskih problema.
"Ti glasovi se moraju čuti i shvatiti i ovdje u BiH. Slažemo se da nasilje nije prihvatljivo i da je potrebno hitno djelovanje", rekla je Eštonova i pozvala političke lidere u BiH da oslušnu i preuzmu odgovornost.
Ona je dodala da su ljudi sasvim jasno izrazili svoje ambicije da žele priliku za zapošljavanje, ekonomiju koja se razvija i napereduje, sistem socijalne zaštite koji funkcioniše i vladavinu prava, te efikasan sistem pravosuđa.
Nakon obraćanja novinarima, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton završila je posjetu BiH.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton spremna je da predloži članicama EU da Evropska komisija pomogne institucijama BiH u izradi dugoročnog ekonomskog plana, koji bi obuhvatio ključne aspekte ekonomskog i socijalnog razvoja.
Eštonova je u razgovoru sa članovima Predsjedništva BiH istakla da bi Evropskoj komisiji bilo predloženo i da podupre realizaciju tog plana kroz paket finansijskih i ostalih instrumenata, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.
Visoki predstavnik EU prenijela je poruku da među članicama EU postoji mnogo dobre volje za podršku i pomoć pristupanju BiH Uniji, ali da je potrebno da domaće institucije u narednom periodu preduzmu konkretne korake ka reformskim procesima i evropskoj integraciji.
Predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, Nebojša Radmanović i Željko Komšić iskazali su tokom razgovora zajedničku opredijeljenost da BiH postane punopravna članica EU.
Tokom razgovora razmijenjena su mišljenja o mogućnostima za novi pristup EU prema BiH, koji bi uvažio njene specifičnosti, imajući u vidu potrebu da se otkloni postojeći zastoj i omogući brže ispunjavanje uslova i obaveza u procesu evropskih integracija.
Sagovornici su razgovarali o modelima pomoći EU BiH u rješavanju ekonomsko-socijalnih problema kroz kreiranje strategija i planova za dugoročni ekonomski razvoj, koji bi omogućili kreiranje novih radnih mjesta.
Članovi Predsjedništva BiH su od Eštonove zatražili da Evropska komisija svoje djelovanje usmjeri ka institucijama u BiH, jer to doprinosi jačanju njihovog kapaciteta za reformske i integracijske procese.
Tokom susreta je naglašena potreba za nalaženjem balansa između političkih tema i rješavanja socijalno-ekonomskih problema.
Na sastanku je istaknuto da se treba usredsrediti na borbu protiv kriminala i korupcije i na funkcionisanje policijskih i pravosudnih institucija, koje moraju odgovoriti tom zadatku.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton izjavila je danas da će, nakon sastanka Savjeta ministara inostranih poslova EU, imati puno kokretnije mjere pomoći prema BiH na putu ka EU i u rješavanju njenih unutrašnjih problema razvoja i ekonomije, potvrdio je federalni premijer Nermin Nikšić.
On je novinarima u Sarajevu rekao da je zadovoljan današnjim sastankom sa Eštonovom, na kome je razgovarano o aktuelnom stanju u BiH, ekonomiji i razvoju zemlje i njenom putu ka EU.
Nikšić je rekao da su, osim njega, o situaciji u BiH govorili predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjedavajući Savjeta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, a da je Eštonova bila "vrlo korektna i konkretna".
"Zaključujući sastanak, ona je rekla da će, nakon sastanka Savjeta ministara inostranih poslova EU, kojim će predsjedavati, biti na raspolaganju BiH i imati puno kokretnije mjere pomoći BiH na putu ka EU i u rješavanju njenih unutrašnjih problema kada su u pitanju razvoj i ekonomija", rekao je Nikšić novinarima u Sarajevu.
Nikšić je rekao da aranžaman sa MMF-om još uvijek nije "umro". "Sa deblokadom rada Doma naroda parlamenta BiH puno smo obliže aranžmanu i pismu namjere", dodao je federalni premijer.
On je rekao da su učesnici današnjeg sastanka razgovarali o daljim obavezama prema ovoj misiji i da ima prostora za dogovor kada je u pitanju zakon o radu.
"Sve druge stvari smo, na neki način, žporavnaliž i pokušaćemo da izvršimo svoje obaveze, kako ne bi došlo do blokade aranžmana", istakao je Nikšić.
On je zaključio da i MMF mora shvatiti realnost u kojoj se nalazi BiH - da je ovo izborna godina, da shvati turbulentnu političku situaciju i da se nađe "zajednički jezik" kada je riječ o rokovima koji su planirani u pismu namjere.
Nakon što je danas Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH po hitnom postupku usvojio izmjene Zakona o osnivanju Kompanije za prenos električne energije u BiH, Nikšić je rekao da će prvo biti održana Skupština "Elektroprenosa".
On je naveo da će entitetske vlade kao dioničari pripremiti Skupštinu i nastaviti sa realizacijom zaključaka sa prošle sjednice skupštine.
"Trebalo bi u ovom periodu da imenujemo, odnosno damo saglasnost na konačno imenovanje nove uprave i da oni krenu u realizaciju onoga što smo mi, kao dioničari, na skupštini zaključili", rekao je Nikšić.
Ministar spoljnih poslova BiH Zlatko Lagumdžija izjavio je da je razgovor sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton rezultirao zaključkom da će BiH, zbog specifičnog uređenja, dobiti novi poseban model ispunjavanja uslova na putu ka EU.
"Ovo je bio ohrabrujući razgovor, jer je Eštonova obećala da će o BiH biti riječi na sastanku u Briselu 17. marta. Ne treba očekivati nikakve konačne odluke u ponedjeljak, više će to biti otvaranje razgovora o dizajniranju novog pristupa BiH EU", rekao je Lagumdžija novinarima.
On je istakao da ovo ne znači da BiH treba odustati od provođenja odluke "Sejdić-Finci" i od uspostavljanja efikasnijih mehanizama koordinacije, te da mora ostvariti konkretne pregovore u prioritetnim segmentima.
Lagumdžija smatra da je poseban pristup EU prema BiH, kao specifičnoj zemlji, opravdan, te da BiH mora imati kreativan i specifičan model ispunjavanja uslova na putu ka EU.
On se nada da će finansijske institucije pružiti finansijsku pomoć BiH u provođenju ekonomskih i drugih reformi.
Kada je u pitanju reforma Ustava BiH, Lagumdžija je istakao da su potrebne promjene koje će doprinijeti boljoj funkcionalnosti zemlje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.