Erdoganova izjava - loša poruka za međunarodne odnose i evropsku budućnost BiH

Banjaluka/Beograd - Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić smatra izjavu turskog premijera Tajipa Erdogana da mu je Alija Izetbegović ostavio “Bosnu u amanet” lošom porukom za međunarodne odnose, evropsku budućnost BiH i iritirajućom za dio ljudi u ovoj zemlji, prenose agencije.

- Ako je tačna ta vijest, ona svakako ne pomaže ni BiH, ni Turskoj, a sigurno iritira i EU. BiH nije nešto što je nasljedna begovina ili bilo šta drugo, da bi bilo ko kome ostavljao BiH - rekao je Radojičić.

On je dodao da u BiH žive narodi različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti, te da je, prema tome, takva izjava još više iritirajuća za sve one koji “ne doživljavaju Tursku kao nekoga ko je ovo područje vodio na lijep način, već je ovdje bila okupacija nekoliko stotina godina”.

- BiH nećemo smatrati interesnom zonom Turske - zaključio je Radojičić.

Predsjednik DNS-a Marko Pavić rekao je povodom izjave turskog premijera Tajipa Erdogana da mu je Bosna ostavljena u amanet, da takva politika još više učvršćuje uvjerenje kod Srba da se treba strogo držati “Dejtona” i jačati Republiku Srpsku.

Pavić je naglasio da takva politika učvršćuje uvjerenje kod Srba da na nivo BiH ne treba prenositi ovlaštenja koja nisu Dejtonom utvrđena i da treba graditi i jačati Republiku Srpsku, njenu privredu i ekonomiju.

- Samo jakom ekonomijom i mudrom politikom možemo se oduprijeti ovakvim nastojanjima Erdogana i njemu sličnih - istakao je Pavić.

Pavić je rekao da je Erdoganova izjava kontinuitet vrlo negativne politike turskih zvaničnika prema BiH, a naročito prema Srbima u BiH.

On je naveo da su ideje Osmanlijskog carstva ponovo oživjele, a Bošnjaci hoće da budu perjanica tih ideja širenjem uticaja Turske na prostorima nekadašnjeg Osmanlijskog carstva.

- Erdogan je rekao ovakva politika doprinosi miru i stabilnosti BiH, a mi u DNS-u smatramo da to vodi nesigurnosti i strahu kod srpskog naroda koji je 500 godina bio pod vlašću Turske - izjavio je Pavić.

On je dodao da bi “povratak na Osmanlijsko carstvo bio poguban za stanovnike ovog dijela Balkana, naročito za Srbe”.

Terzić: Erdoganova izjava opasna za čitav Balkan

Beogradski istoričar Slavenko Terzić je izjavu turskog premijera Taipa Erdogana da je “Bosna ostavljena u amanet Turskoj” ocijenio opasnom za čitav Balkan i dodao da ne bi isključio mogućnost u nekoj daljoj budućnosti neke nove invazije Turaka na Balkan.

Terzić, koji je savjetnik Istorijskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti i senator Republike Srpske, rekao je za da je ta izjava Erdogana još jedna nedvosmislena potvrda turskih imperijalnih ambicija prema Balkanu i neoosmanskih ambicija prema prostoru jugoistočne Evrope.

On je podsjetio da se Evropa jako dugo borila sa Osmanlijama i osmanskim nasljeđem, odnosno od 1683. godine, od opsade Beča, pa sve do 1912. godine traje borba hrišćanske Evrope i balkanskih naroda za oslobođenje od Turaka.

- Govoriti sada o tome da je Bosna nasleđe ostavljeno u amanet Turskoj je vrlo opasna izjava, sa imeprijalnim ambicijama Turske prema Balkanu i nešto što mora biti ozbiljno upozorenje svim narodima ovog prostora da Turska želi da se vrati tamo gde je bila do 1912. godine ili 1878. godine do Berlinskog kongresa - rekao je Terzić.

Riječ je o izvjesnom potpaljivanju stvari na Balkanu, gdje Turska djeluje kao faktor destabilizacije Balkana, BiH i cijelog ovog prostora, istakao je Terzić.

- Takvu izjavu treba primiti krajnje ozbiljno i prema njoj se odnositi kao prema nečemu što je opasan izazov. Turska svoje osvajačko osmansko nasleđe želi da iskoristi kao faktor dalje destabilizacije Balkana i povratka, sada, svojih interesnih sfera, a u budućnosti ko zna šta se može desiti - istakao je Terzić.

On je naveo da ne bi isključio ni mogućnost u daljoj budućnosti i neke nove invazije Turaka na Balkan.

- Privredna, kulturna i ekonomska invazija Turske na Balkanu je činjenica, ali ja govorim hipotetički i ne isključujem mogućnost, s obzirom da se Turska krajnje agresivno ponaša prema Balkanu, naročito prema Srbima i BiH, da nekome u budućnosti za 20, 30 ili više decenija, može pasti na pamet da se ponovo vojnički vrati na Balkan - istakao je Terzić.

On smatra da izjave turskih zvaničnika o Balkanu i BiH nisu slučajne i ne isključuje mogućnost da je negdje postignut nekakav dogovor da se ovaj dio Balkana prepusti interesnoj sferi Turske.

- Mislim, pre svega, uz blagoslov SAD, jer očigledno je da je Turska veoma važan geopolitički i vojni saveznik Amerike u njenim imperijalnim ambicijama na prostoru Balkana, srednje Azije i Bliskog istoka i u podeli poslova Turskoj je možda zapao zadatak da stabilizuje, pod navodnicima, Balkan u duhu afirmacije neoosmanskih ambicija na ovom prostoru - rekao je Terzić.

Antić: Izjava turskog premijera - provokacija

Beogradski istoričar Čedomir Antić ocijenio je izjavu turskog premijera Taipa Erdogana da je „Bosna stavljena u amanet Turskoj” provokacija na koju treba da odgovore i da je osude BiH, Srbija, Hrvatska, ali i Savjet za provođenje mira.

- Jako je tužno, a ja se nadam da će to evropske ustanove da primete, da Turska polako napušta svoje sekularističke tradicije iz vremena revolucije Ataturka oca sekularne Turske - rekao je Antić.

Antić je istakao da bi bilo lijepo da Predsjedništvo BiH postigne konsenzus i odgovori Erdoganu, te ocijenio da bi se Savjet za provođenje mira sigurno oglasio da je premijer Srbije ili Hrvatske rekao da je BiH srpska ili hrvatska zemlja.

- Mislim da je to besmisleno i da je riječ o provokaciji na koju treba prvo da odgovore ustanove BiH, koja je država sva tri naroda, zatim Srbija i Hrvatska, kao garanti Dejtonskog sporazuma, a potom i Savjet za provođenje mira koji tu izjavu treba da osudi - rekao je Antić.

On je napomenuo da je Turska u vrijeme revolucije Kemala Ataturka napustila osmansko nasljeđe i čudno je da predsjednik vlade govori o osmanskom nasljeđu u stranoj državi, a još je zabranjen povratak u Tursku Osmanovim potomcima.

S druge strane, pita Antić, kakav to amanet može da ostavi jedan predsjedavajući Predsjedništva BiH, koji je izabran kao predstavnik jednog naroda, a onda je obavljao funkciju prvog među jednakim?

- Kakvo je to nasleđe? S obzirom na to da je Alija Izetbegović prihvatio Dejtonski sporazum, da li to znači, što govori Erdogan, da je i Dejtonski sporazum amanet koji će da podržava Erdogan? - rekao je Antić.

Konačno, dodao je on, BiH ovakva kakva postoji danas je nasljeđe Austrougarske, a ne Osmanskog carstva, a njene državne tradicije od Srednjeg vijeka do danas ne postoje.

U Srednjem vijeku, rekao je Antić, te državne tradicije bile su prije svega srpske, a potom manjim dijelom i hrvatske, a tek kasnije su počele da se razvijaju kao neke autohtone tradicije, ali se nikada nisu razvile.

- Čak je i muslimansko-bošnjački nacionalizam, insistirajući na nekakvoj državnosti, zasnivao tu svoju državnost na Kraljevini Tvrtka Kotromanića, koji je kao naslednik Nemanjića bio, pre svega, srpski kralj - istakao je Antić.

Marković: BiH nikako ne može biti nasljeđe Osmanlija

Beogradski istoričar Predrag Marković rekao je da BiH nikako ne može biti nasljeđe Osmanlija, jer u njihovo vrijeme nije ni postajala kao država, niti je bila u sadašnjim granicama.

- Isto tako bi se moglo reći da je BiH nasleđe Austrougarske - rekao je Marković.

Turski premijer Taip Erdogan izjavio je da mu je Alija Izetbegović, koji je ležao u bolnici u Sarajevu, rekao da mu „ostavlja Bosnu u amanet” i da je „Bosna ostavština Osmanlija”.

Erdogan je rekao da su „Bosna i Bošnjaci ostavljeni u amanet Turskoj” – prenijela je agencija Anadolija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.