Državnost bez države

BANjALUKA, BEOGRAD - Istoričarima zaista više nije lako da se snađu u moru kontradiktornih poruka koje dolaze iz političkog Sarajeva, a ta pseudoistorija i neistine mogu biti veoma štetne, poručio je za "Glas Srpske" istoričar Miloš Ković, sumirajući današnji dan koji je i ove godine u bošnjačkim dijelovima FBiH proslavljen kao "dan državnosti".

Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) koje je održano 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu i danas se u FBiH obilježava kao "dan državnosti", ali ne i u dijelovima tog entiteta sa hrvatskom većinom. Na nivou BiH nema zakona o praznicima zbog čega, kako je rečeno, danas 25. novembar nije obilježen, između ostalog, ni u Generalnom konzulatu BiH u Štutgartu, ambasadama BiH u Mađarskoj i Srbiji. S druge strane, takozvani dan državnosti BiH počeo je obilježavanjem na brdu Hum kod Sarajeva. Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je da je 25. novembar "jedan od ključnih trenutaka u istoriji zemlje", rekavši da je 1943. BiH obnovila svoju državnost nakon stotina godina, a takvu poruku uputio je i ministar odbrane BiH Zukan Helez nakon što je položio cvijeće na Šehidskom mezarju i Partizanskom groblju u Donjem Vakufu. Osim tih političkih izjava, evidentirana je grupa građana iz FBiH koja je danas u Banjaluci raširila ratnu zastavu FBiH, a slične zastave vijorile su se i u Srebrenici.

Ković na sve to kaže da je na sceni previše kontradiktornosti i pokušaja prekrajanja istorijskih činjenice što nije nimalo bezazleno.

- Moramo da kažemo da je ta državnost o kojoj Helez priča iz 1463. godine bila hrišćanska državnost uništena voljom turskog Osmanskog carstva. Prema izvorima iz srednjeg veka, etničko porijeklo stanovnika BiH je bilo srpsko iako pripadaju različitim verama. Nauka i istorijski izvori govore da su većinu pripadnika partizanskog pokreta otpora činili Srbi i nisu ta zasedanja ZAVNOBiH-a bila slučajno u većinski srpskim delovima BiH, a sad imamo obeležavanje tog dana koga prate izrazito antisrpske i neprijateljske poruke Heleza i sličnih. To je potpuno neverovatno kao i te protivrečne poruke koje više nemaju nikakve veze sa onim što je istorija i što su činjenična saznanja - ocijenio je Ković.

Ključni problem je, kaže, kako naći način da se u BiH živi u miru, a ne da se traže novi načini za konflikte i provokacije.

- Jedan deo BiH slavi 25. novembar kao "dan državnosti" i nema nikakve potrebe ni zakonske osnove da na to prisiljava i Republiku Srpsku koja ima pravo da slavi svoje praznike. Nekada izgleda da se pojedini potezi u Sarajevu povlače samo da bi provocirali Srbe u Srpskoj i one Srbe koji i danas žive u Srbiji i to se čini jednom neverovatnom zloupotrebom istorije, koja više nema nikakve veze sa nečim što je nauka i što su verifikovane istorijske činjenice - rekao je Ković.

Oni krugovi koji na ovaj način nastoje da zloupotrijebe istoriju, naglasio je, osjećaju vjetar u leđa koji im daju sredstva propagande i globalni mediji uglavnom sa Zapada i lako prihvataju tu vrstu poluistine ili neistine.

- Ovakve manipulacije mogu biti veoma štetne i na njima se grade narativi, pseudoistorijski narativi koji se čak predaju u školama. Na taj način se generacije koje dolaze, umesto da uče da traže način da se živi u miru, uče mržnji, neprijateljstvu. Ova vrsta pseudoistorije ima podršku od strane kolonijalnih upravnika BiH na čelu sa gospodinom građaninom Šmitom, ali juče Incko, danas Šmit, prekosutra neko drugi. Činjenica je da mi Srbi, Hrvati, Bošnjaci ostajemo ovde da živimo. Kolonijalne uprave se menjaju, nema više Osmanskog carstva, nema više Austrougarske, nema više Hitlerove Nemačke ni Sovjetskog saveza. I američka imperija je na zalasku. Sve će imperije proći, a mi ostajemo da živimo. I naša deca i svima trebalo bi da bude cilj da ta deca, ako ne mogu da žive zajedno, barem žive u miru - zaključio je Ković.

Profesor istorije na banjalučkom Univerzitetu Goran Latinović istakao je da su hrvatski i muslimanski separatisti rušili Jugoslaviju i borili se protiv tekovina Narodnooslobodilačkog rata, AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, a pravnik Ognjen Tadić da se, obilježavanjem 25. novembra u dijelu FBiH, od godišnjice ZAVNOBiH-a pretenciozno pravi "dan državnosti" zemlje koja danas nema trunku suvereniteta i samostalnosti i koja je nastala kao nusprodukt raspada Jugoslavije.

Marfi u Jajcu

Povodom takozvanog dana državnosti BiH oglasio se i ambasador SAD Majkl Marfi i to iz Jajca.

- Nalazim se u ovom istorijskom gradu gdje su se 29. i 30. novembra 1943. godine sastali delegati drugog zasjedanja AVNOJ-a i donijeli ključne odluke, među kojima je priznanje ravnopravnosti BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u budućoj jugoslovenskoj federaciji. Drugim riječima, ovdje su delegati iz svih dijelova Jugoslavije i etničkih grupa prepoznali BiH kao zasebnu republiku - naglasio je Marfi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.