Drago Nedić: Ne prijeti zaraza od životinja

Većina leševa uginulih životinja sa područja RS specijalizovanim kamionima prevezena je na spaljivanje u kafileriju u Inđiju, dok se preostali dio bezbjedno zbrinjava u jamama, grobnicama ili na stočnim grobljima.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Veterinarskog instituta RS "Doktor Vaso Butozan" Drago Nedić ističući da je time opasnost od zaraze svedena na minimum.

- Najviše leševa uginulih životinja u Inđiju, uz saglasnost Vlade Srbije, prevezeno je sa područja Doboja, Bijeljine i Šamca. Dio je zbrinut ovdje zbog nemogućnosti brzog transporta i uništen uz sve stručne mjere i to ne predstavlja nikakav rizik za stanovništvo - kaže Nedić.

* GLAS: Kolika je opasnost od pojave zaraznih bolesti?

NEDIĆ: Prije ovih poplava na području RS i BiH nije bilo zaraznih bolesti koje su predstavljale posebno velik rizik. Zarazna bolest ne može da se pojavi ni iz čega, ona mora da ima izvor, što znači da ta bolest ne može da nastane ukoliko nije bila na tom lokalitetu jer se poplava nije pojavila na nekom prostoru izvan ovog. Dakle, taj rizik ne postoji. Ali pošto postoje distriktna područja kad su u pitanju antraks i neke druge bolesti, moramo biti maksimalno odgovorni u primjenjivanju opštih mjera higijene uz korišćenje zaštitne opreme.

* GLAS: Postoji li opasnost zbog zakopavanja leševa životinja u jamama u RS?

NEDIĆ: To se radi uz pomoć stručnih službi koje urade istraživanje. To zemljište ne smije da bude pjeskovito ni poplavno, a treba da ima nepropustljivi sloj gline kako bi zakopani materijal tu ostao i raspao se, ne povezujući se sa izvorištima. Izvršena je i dezinfekcija za svaki slučaj, do biorazgradnje, kako ne bi došlo do eventualnog rasipanja bilo kakvog patogenog materijala.

* GLAS: Koliko posla još predstoji kada je riječ o uklanjanju uginulih životinja?

NEDIĆ: Ostalo je još sporadično prijavljivanje kad neko otkrije leš životinje. Ne postoji mogućnost da to adekvatno zbrinjavamo odvozom u kafileriju nego će biti zbrinuto na deponijama ili stočnim grobljima.

* GLAS: Kakva je situacija u Šamcu, Bijeljini i Doboju koji su najteže pogođeni poplavama?

NEDIĆ: U gradskom području Šamca i u selima kod graničnog prelaza Rača - Balatun, Velino Selo, Ostojićevo i Brodac uginule životinje su sakupljene, a kod Bijeljine pokušavaju da ih vade i iz vode kako bi što prije bile uklonjene. U četvrtak su iz Bijeljine i Doboja otišla dva specijalizovana vozila u kafileriju u Inđiju. U subotu je prikupljen još jedan kamion, a juče je prikupljano za drugi. Poseban problem na prostoru Bijeljine predstavlja to što ima leševa koji su još u vodi koja se nije povukla. Ima i životinja koje su preživjele u višim predjelima, pa i njih treba evakuisati što prije. Sa prostora Šamca prikupljeni su leševi oko 250 goveda, više od 2.000 svinja, oko 200 ovaca i nekoliko hiljada živine. Ostaje još pojedinačno prikupljanje po pozivu. Na prostoru Doboja prikupljeni su leševi 15 goveda, više od 100 svinja i 80 ovaca, a na prostoru Petrova bilo je više leševa živine. Posao uklanjanja leševa uginulih životinja skoro je završen, a obavljen je kvalitetno zahvaljujući dobroj saradnji svih nadležnih službi uz koordinaciju stručne pomoći veterinarske službe.

* GLAS: Koja je procedura u slučaju kad ljudi pronađu leš uginule životinje?

NEDIĆ: Najvažnija je dobra saradnja sa nadležnim službama. To treba odmah prijaviti veterinarskoj službi ili inspekciji putem povjerenika, mjesnih zajednica ili štaba Civilne zaštite. Ako te službe kažu da ne mogu da stignu na vrijeme, drugi korak je da ljudi, ukoliko imaju zaštitnu opremu i dezinfekciono sredstvo, pronađeni leš odlože u kese dok služba ne dođe pošto su temperature visoke, a i zbog zaštite od glodara i pasa lutalica. Krajnja varijanta je da, ukoliko onaj koji je to našao nije uspio da kontaktira sa nadležnim i nema informaciju da će neko doći, leš uginule životinje što prije zakopa. Sloj zemlje iznad leša treba da bude debeo bar metar. Sigurno je da će u pojedinim područjima još pronalaziti leševe u znatnoj mjeri raspadanja i biće veoma teško da se u takvom stanju sakupljaju i transportuju. Zato preporučujemo da na licu mjesta što prije budu zakopani na neškodljiv način uz upotrebu što više dezinfekcionih sredstava. Ali radi se o pojedinačnim slučajevima i to više ne predstavlja rizik.

Najveća opasnost prošla

* GLAS: Gdje su timovi Veterinarskog instituta najviše angažovani i da li je opasnost prošla?

NEDIĆ: I dalje su to Doboj, Bijeljina i Šamac gdje smo imali alarmantnu situaciju. U srijedu smo bili na područjima Prijedora i Novog Grada gdje je situacija sada takođe pod kontrolom. Mogu reći da je najveća opasnost, sa ovog aspekta, uklonjena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.