DOSIJE: Ustavni sud BiH kuva po receptima iz Sarajeva

SARAJEVO - Ustavni sud BiH, nakon što je u prethodnom periodu osporio gotovo sve što bi na bilo koji način ukazivalo na suverenitet Republike Srpske, od grba, himne i Dana Republike pa do raspolaganja nad nepokretnom imovinom, poljoprivrednim zemljištem i šumama, vjerovatno bi u narednom periodu mogao osporiti i neki srpski narodni kuvar, jer u BiH nema kuhinje osim sarajevske.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” pravnik Ognjen Tadić, komentarišući najnoviju odluku ovog, kako ga je nazvao,  otuđenog pravosudnog tijela i centra moći, koje je prije par dana osporilo i Izborni zakon Republike Srpske. Prema Tadićevim riječima, sudije krnjeg Ustavnog suda, u kom i dalje sjede inostrane sudije koje je trebalo odavno da odu, svjesne su da je neustavno sve što rade pa i odluke koje donose, ali i dalje donose sporne odluke, jer su pod direktnom kontrolom pojedinih inostranih centara moći i bošnjačkih partija.

Krajnji cilj je, kako kaže, institucionalno nipodaštavanje Republike Srpske, odnosno njenih ustavnih nadležnosti, kako bi se ona na taj način svela tek na puku ljušturu, koja bi onda bila utopljena u nekakvu građansku i centralizovanu državu po volji samo jednog naroda.

Tadić upozorava i da krnji Ustavni sud BiH već skoro dvije godine neustavno radi pa su samim tim i odluke koje se donose kao na štamparskoj traci - nezakonite i neustavne, poručujući da je ovo pravosudno tijelo najveći rušilac Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, jer se sistematski osporavaju, odnosno otimaju gotovo sve nadležnosti Srpskoj pa čak i one koje su Ustavom BiH jasno definisane. 

Rušenje temelja

I ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović kategoričan je da krnji Ustavni sud BiH nema legitimitet da odlučuje o bilo kom pitanju dok u svom sastavu ima inostrane sudije, ali i dok nema izabranih sudija iz Republike Srpske, dodajući da se na ovaj način samo produbljuje politička kriza u BiH. U prilog navedenom, pojašnjava, govori i dosadašnji rad ovog pravosudnog tijela koji je baziran na tome da se od Srpske nastave oduzimati gotovo sve ustavom date nadležnosti.

Kako je istakao, zbog ovakvih i sličnih političkih igara, vlasti u Republici Srpskoj su i donijele Zakon o neprimjenjivanju odluka ovog suda, dok se ne donese zakon koji će regulisati njegov dalji rad.

Prema riječima profesora ustavnog prava Mile Dmičića, posmatrano kroz prizmu djelovanja međunarodnog protektorata i rada Ustavnog suda, podjele unutar BiH postaju sve veće, jer se otvoreno i konstantno favorizuje samo jedna strana u BiH, što na najdirektniji način ruši ustavnu konstitutivnost.

- Vrše se otvorene podjele kroz neustavne procese centralizacije, što od BiH pravi nefunkcionalnu državu. Iako je jedan od zahtjeva Brisela za prijem u Evropsku uniju donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, s kojim bi se okončao rad inostranih sudija u ovom pravosudnom tijelu, to se očigledno svjesno odugovlači u nedogled. Ovo nije ništa drugo do jedan matematički igrokaz u nastojanjima da se ostvare određeni ciljevi - istakao je Dmičić za “Glas Srpske”.     

Upozorava i da bez pravne države i elementarnih principa vladavine, te dosljednog poštovanja ustava zemlje, neće biti ni jakih temelja pa samim tim ni demokratskog i stabilnog političkog društva u BiH. 

Himna i imovina

U jednoj od svojih posljednjih odluka krnji Ustavni sud BiH stavio je van snage Izborni zakon Republike Srpske. To nije jedini zakon koji je osporen od strane ovog suda, a nakon mnogobrojnih upućenih apelacija od strane bošnjačkih političara, a koje su imale prolaznost od 100 odsto.

Među mnogobrojnim odlukama su i one kojima su osporeni zakonski akti o zastavi, grbu i himni Republike Srpske, ali i proslavi 9. januara, Dana Republike. Ustavni sud BiH osporio je i Zakon o šumama koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, uz obrazloženje da šume ne mogu pripadati, odnosno biti u vlasništvu entiteta.

Slična priča bila je i u vezi sa poljoprivrednim zemljištem, ali i imovinom - kada je na dnevni red po želji bošnjačkih apelanata došlo i ovo pitanje. Kako je tada presuđeno - Republika Srpska kao entitet nema ustavnu nadležnost za rješavanje pitanja imovine sve dok se to ne riješi odgovarajućim zakonom na državnom nivou.

Nakon apelacije šest bošnjačkih delegata Doma naroda Parlamenta BiH, sud je svojevremeno presudio da Srpska nema ni ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske.

Zabrana je udarena i na više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi Republike Srpske. Prema mišljenju Ustavnog suda, pitanja koja se odnose na plovidbu međudržavnim i međunarodnim rijekama, kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa trebalo bi regulisati, opet - državnim zakonom.

Čudna pravila

Udarilo se i na obrazovanje te je tako van snage stavljen i Zakon o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske, a kojim je propisano da Agencija za visoko obrazovanje Republike Srpske predstavlja RS na međunarodnim konferencijama, skupovima, u međunarodnim organizacijama i udruženjima unutar svoje nadležnosti te da sarađuje sa međunarodnim organima, tijelima i institucijama koje su odgovorne za visoko obrazovanje i obezbjeđenje kvaliteta.

Koliko je sve izmaklo kontroli, govori i podatak da su donesene i izmjene Pravilnika Ustavnog suda BiH, što je omogućilo da se odluke donose samo sa tri glasa, iako je Ustavom BiH jasno propisano da tako nešto nije moguće. Na ovaj način, krnji Ustavni sud, u kome nema srpskih sudija, može da donosi odluke i bez domaćih sudija.

Novim pravilnikom o radu omogućeno je i da sudije koje navrše 70 godina, mogu da nastave sa radom, iako ni to nije u skladu sa propisanim ustavnim načelima. Ono što je još interesantno jeste izbor inostranih sudija. I dalje je velom misterije obavijeno na koji način se u Strazburu vrši njihova selekcija od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava.

Dvostruki aršini

Apelacije koje su upućivane iz Republike Srpske uglavnom su padale pred Ustavnim sudom BiH. U jednoj od njih ovaj sud je odbacio apelaciju 30 poslanika NSRS da se neustavnim proglasi obilježavanje 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti. Kako je tada obrazloženo, taj zakon je navodno u skladu s preambulom Ustava BiH, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.