Dodik: Moramo obilježavati datume srpskih stradanja FOTO

Gradiška - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas u Gradišci, prilikom obilježavanja 18 godina od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije, da se, u interesu pravde, svake godine i na svakom mjestu moraju obilježavati datumi srpskih stradanja.

Nakon simboličnog spuštanja vijenca u rijeku Savu sa sredine mosta u Gradišci, predsjednik Dodik je podsjetio da je u Slavoniji ostalo veoma malo Srba.

- Okupljanje poput ovog u Gradišci najbolji je način da sjećanje poginulim iz zapadne Slavonije nikad ne izblijedi. Posljednji popis govori da u zapadnoj Slavoniji danas živi 74 odsto manje Srba nego 1991. godine - naglasio je Dodik.

Predsjednik Srpske podsjetio je da za zločin u zapadnoj Slavoniji, u kome je stradalo više od 280 nedužnih civila, još niko nije odgovarao.

 

On je napomenuo da su u toj akciji stradali nedužni civili samo zato što su Srbi.

- Srpski narod širom svojih prostora obilježava svoja stradanja. To je narod koji je najviše stradao u prethodnim ratovima na području bivše Jugoslavije i zato ne smijemo odustati sa obilježavanjima svojih značajnih datuma - rekao je Dodik.

Obilježavanju 18 godina od egzodusa 15.000 Srba iz zapadne Slavonije tokom akcije hrvatske vojske "Bljesak" 1995. godine prisustvovalo je više stotina stanovnika Gradiške i susjednih mjesta.

Na spomen-ploču poginulim Srbima zapadne Slavonije položeni su vijenci, a rodbina i prijatelji stradalih prislužili su svijeće stradalima.

 

Učesnicima komemoracije nije omogućeno da slobodno pređu preko mosta do mjesta Nova Varoš, između Okučana i Gradiške gdje je u rano ujutro, 2. maja 1995. godine, izvršen najveći masakr nad srpskim civilima.

Zbog toga će sa polovine Savskog mosta, između Gradiške i Stare Gradiške, u pomen na ubijene Srbe zapadne Slavonije u nastavku komemoracije biti spušteni cvijeće i vijenci.

 

- Ovo je najtužniji dan zbog toga što je 1. maja 1995. godine u akciji "Bljesak" nastradala moja dva strica sa suprugama i djecom. Od toga momenta sve je promijenjeno u našoj familiji, sve vezano za ovaj datum donosi nam neopisivu tugu, a ne ostaje nam ništa drugo nego da se okupimo i molimo – rekao je Miroslav Vuković.

Prema riječima Vukovića do sada se ništa nije promjenilo, niko nije optužen iako je "sve jasno kao dan".

- Jedino što možemo jeste da se svake godine okupimo i zapalimo svijeće za svoje najmilije. Mi smo na neki način imali sreću da smo pronašli posmrtne ostatke svojih najmilijih i dostojno ih sahranili - priča za "Glas Srpske" Miroslav Vuković.

 

U višednevnoj agresiji hrvatskih oružanih snaga na zapadnu Slavoniju nestalo je i ubijeno 283 Srba, od čega 57 žena i devetoro djece do 14 godina.

Sjećanje na egzodus organizuju Udruženje protjeranih Srba iz zapadne Slavonije i opština Gradiška.

Parastosu za nastradale Srbe su pored predsjednika RS Milorada Dodika, prisustvovali penzionisani general Vojske RS Manojlo Milovanović, predsjendik Boračke organizaicje RS Pantelija Ćurguz, te predstavnici lokalne vlasti i brojna udruženja.

Pomen stradalima u crkvi Svetog Marka u Beogradu

U crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos povodom 18 godina od početka hrvatske vojne akcije "Bljesak" u kojoj je 1. i 2. maja 1995. godine u zapadnoj Slavoniji ubijeno 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro djece, a protjerano najmanje 15.000 ljudi.

Parastosu su prisustvovali preživjeli i porodice ubijenih, direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac, predstavnici Udruženja porodica nestalih "Suza" i predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta.

Protojerej stavrofor Marinko Juretić rekao je u besjedi da ožiljci ostaju kako bi podsjećali na ono što su nevino stradali preživjeli od zločinačke ruke.

- Neka je večni pokoj nevinim žrtvama. Molimo se za one koji su pronađeni i za one koji leže negde i ko zna da li ćemo ih naći - dodao je protojerej Juretić, koji je i sam izbjegao iz Hrvatske.

Čedomir Marić iz Udruženja porodica nestalih "Suza" rekao je novinarima uoči početka parastosa da bi za porodice bilo ohrabrenje da se napravi pomak u pronalaženju ubijenih, napominjući da se tek prošle godine počelo sa ekshumacijama stradalih u "Bljesku".

- Odnos prema žrtvama nije promijenjen na bolje, a porodicama je najbolnije što su nedavne presude hrvatskim generalima ohrabrile počinioce zločina i stvorile utisak da su nedodirljivi - dodao je Marić.
Poslije parastosa, predstavnici Udruženja porodica nestalih "Suza" položili su vijence i cvijeće na Spomen ploču srpskim žrtvama proteklih ratova, u neposrednoj blizini crkve Svetog Save na Tašmajdanu.

Danas se navršava 18 godina od agresije hrvatskih snaga na srpsko stanovništvo u zapadnoj Slavoniji kada je u akciji "Bljesak" ubijeno 283 Srba, među kojima 57 žena i devetoro djece, a protjerano je oko 15.000.
Iz Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" podsjećaju da za ove zločine do danas niko nije odgovarao.

Jedini hrvatski oficir protiv kojeg je podnesena krivična prijava za te događaje - komandant treće gardijske brigade Hrvatske vojske Mladen Kruljac, naknadno je unaprijeđen u čin generala.

Optužnica nije podignuta.

Nasuprot tome, Haški tribunal osudio je na 35 godina zatvora tadašnjeg predsjednika Republike Srpske /RSK/ Krajine Milana Martića zbog toga što je 2. i 3. maja 1995. godine "za odmazdu izdao naređenje vojnim organima RSK da granatiraju Zagreb", i tom prilikom je poginulo pet civila.

"Veritas" u saopštenju podsjeća da su 1. maja 1995. godine u 5.30 časova hrvatske oružane snage izvršile agresiju na srpsku oblast zapadna Slavonija u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN.

Zaštitne snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se na bezbjedna mjesta, prepuštajući štićenike na milost i nemilost hrvatskim agresorima.

Tokom 36 časova hrvatske snage gađale su Srbe koji su bježali prema "mostu spasa", preko Save u Gradišci, avionskim bombama, maljutkama iz helikoptera, topovskim granatama i hicima iz snajpera, a ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčivani noževima.

U selu Medari masakrirana su 23 žitelja, od kojih osmoro članova porodice Vuković, među kojima i 12 žena i troje djece od osam do 11 godina.
Nakon agresije uhapšeno je 1.450 pripadnika Vojske Srpske Krajine, od kojih su mnogi osuđeni na dugogodišnje kazne zatvore i odvedeni u zloglasnu "Loru" u Splitu i Lepoglavu, gdje su zlostavljani.

Hrvatski generali Petar Stipetić, Luka Džanko, Marijan Mareković, Mladen Kruljac i brigadir Galješević, koji su po nalogu Franje Tuđmana, Gojka Šuška, Janka Bobetka i Imre Agotića, isplanirali i izveli akciju pod zvučnim nazivom "Bljesak", još su na slobodi, ovjenčani slavom hrvatskih nacionalnih heroja.

Sve navedene činjenice bile su poznate i Haškom tužilaštvu koje nikada nije otvorilo intenzivnu istragu o ovom zločinu, kao što ni Savjet bezbjednosti nikada nije Hrvatskoj uveo kaznene sankcije zato što je kao članica UN izvršila agresiju upravo na zaštićenu zonu organizacije kojoj i sama pripada.

Na području zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine, uključujući i akciju "Bljesak", prema podacima "Veritasa", ukupno je stradalo 1.114 Srba, među kojima je 48 odsto civila, od čega se 46 procenata još vodi kao nestali.

- Uz dužno žaljenje svih ratnih žrtava, već 18 godina postavljamo ista pitanja: ko to i zašto pravi razliku između civilnih žrtava u Zagrebu i Okučanima i po kom kriterijumu međunarodni i nacionalni sudovi procjenjuju ko i kada krši zakone i običaje koji regulišu vođenje rata? - navodi se u saopštenju "Veritasa".

"Bljesak"- Hrvatski državni vrh u Okučanima, odgovornosti nema

Hrvatski državni vrh okupio se danas u Okučanima u zapadnoj Slavoniji na obilježavanju 18-godišnjice operacije Bljesak, u kojoj su za 30-ak časova hrvatske snage zauzele UN sektor Zapad, odnosno dijelove zapadne Slavonije pod srpskom kontrolom, prenose agencije.

Nakon mise za hrvatske žrtve, predsjednik Ivo Josipović, delegacija vlade čelu s premijerom Zoranom Milanovićem i delegacija Hrvatskog sabora položile su vijence i zapalile svijeće kod centralnog krsta u spomen parku hrvatskim viteziovima.

U akciji Bljesak zauzeto je 500 kvadratnih kilometara u zapadnoj Slavoniji, čime je uspostavljena kontrola nad autoputem Zagreb - Beograd i željezničkom prugom prema istoku Hrvatske.

Hrvatske snaga imale su 42 poginula i 162 ranjena učesnika operacija.

Ni ove godine ništa se na kaže o srpskim žrtvama niti o o zločinima nad Srbima za vrijeme i nakon te operacije koji su uz egzodus 15. 000 Srba u BiH od kojih se mali broj vratio, drastično izmijenili etničku sliku tog dijela zemlje.

Hrvatski helsinški odbor u izvještaju iz 2003. ističe da su ubijena 83 srpska civila - 30 u napadima na srpske izbjegličke kolone, prije svega u šumi Prašnik, a 53 u svojim kućama, od kojih je najveći masakr zabilježen u selu Medari ujutro 1. maja 1995. u kome su hrvatske snage na svirep način pobile 22 civila od njih 24 koliko ih se tada zateklo u selu.

Dokumentaciono-informativni centar Veritas govori da je ubijeno ili nestalo 283 ljudi, od čega 57 žena i devetoro dece.

Za ratne zločine nad Srbima do sada niko nije odgovarao, iako nevladine organizacija podsećaju na velik broj tada počinjenih ratnih zločina.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.