Dodik i Kitarovićeva o energetskim projektima i održivom povratku

Srna
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Dodik i Kitarovićeva o energetskim projektima i održivom povratku

Banjaluka - Delegacije Republike Srpske i Hrvatske, koje su predvodili predsjednici Milorad Dodik i Kolinda Grabar Kitarović, istakle su tokom današnjeg sastanka u Banjaluci potrebu što skorije izgradnje mosta na Savi, koji povezuje Srpsku i Hrvatsku.

 

Na sastanku je izraženo očekivanje da će problemi koji su pratili realizaciju ovog projekta biti prevaziđeni i da će najfrekfentniji granični prelaz u BiH izgradnjom tog mosta biti rasterećen, saopšteno je iz kabineta predsjednika Srpske.

Na sastanku, na kojem su dominirala pitanja saradnje, posebno u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture, naglašeno je da energetski projekti mogu biti i da jesu dobra spona u odnosima Republike Srpske i BiH sa Hrvatskom.

- Jedna takva poveznica biće izgradnja HE Dubrovnik dva, o kojoj je ranije potpisan i memorandum o saradnji - navodi se u saopštenju.

Rekonstrukcija ratom porušenih objekata i održiv povratak Hrvata, kao i njihov položaj u Republici Srpskoj, ali i položaj Srba koji su izbjegli iz Hrvatske u Srpsku i problemi sa kojima se oni suočavaju, takođe, su bile tema o kojima je danas razgovarano.

Istaknuto je da ne postoje ni političke niti administativne prepreke za povratak u Republiku Srpsku, ali da održiv povratak podrazumijeva pokretanje privrednih aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Tokom sastanka zajednički je konstatovano da je neophodno unapređivati odnose u regionu i izražena je spremnost da Hrvatska pomogne BiH i Republici Srpskoj na evropskom putu.

Delegacije Republike Srpske i Hrvatske, koje su predvodili predsjednik Srpske Milorad Dodik i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, razgovarale su o temama od obostranog značaja, među kojima su ekonomija i povratak, potvrdio je ministar za izbjeglice i raseljena lica Srpske Davor Čoraš.

Nakon sastanka u Palati Republike u Banjaluci, Dodik i Kitarovićeva nisu davali izjave za novinare. Novinarima su se nakon sastanka obratili potpredsjednik Srpske Josip Jerković i ministar Čordaš, koji je istakao da je razgovarano "o jedinstavnim temama koje su od obostranog značaja za Republiku Srpsku i Republiku Hrvatsku", ističući posebno ekonomiju i pitanje povratka.

Prije zajedničkog sastanka, održan je razgovor predsjednika Srpske i Hrvatske.

U delegaciji Republike Srpske, koju je predvodio predsjednik Dodik, bili su premijer Željka Cvijanović, predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović, predsjedavajući Vijeća naroda Srpske Nada Tešanović, potpredsjednik Srpske Josip Jerković, ministri pravde Anton Kasipović, industrije, energetike i razvoja Petar Đokić, saobraćaja i veza Neđo Trninić, te ministar Čordaš.

 

Ministar Čordaš rekao je da je jedna od tema sastanka bila povratak i položaj Hrvata u Republici Srpskoj, te povratak Srba u Hrvatsku. Čordaš je izjavio da ima oko 7.000 prijava za povratak Hrvata, te da je i veliki problem za Hrvate zaposlenje.

 

Potpredsjednik Srpske Josip Jerković izjavio je da Hrvatima koji su se vratili u Republiku Srpsku treba dosta podrške i pomoći.

- Tražili smo od predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović da se ponovo pokrene projekat hrvatske Vlade za Hrvate u BiH. Riječ je o projektu koji je zaustavljen na loš način - uredbom hrvatske Vlade, prema kojoj, niko ko ima nekretninu u Hrvatskoj ne može dobiti donaciju te zemlje - rekao je Jerković nakon sastanaka Dodika i Kitarovićeve, te delegacija Srpske i Hrvatske.

Prema njegovim riječima, ako lica žive u Hrvatskoj 20 godina od napuštanja prostora BiH, onda se postavlja pitanje "ko je taj ko može reći - ne možete napraviti kuću u BiH". Jerković kaže da tako isto čini i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

On je naglasio da je najveći problem u održivosti povratka, a postoje i poteškoće u zapošljavanju hrvatskih povratnika..

 

Predsjednica Hrvatske izjavila je da je sa predsjednikom Republike Srpske i drugim zvaničnicima Srpske razgovarala o mnogim konkretnim projektima iz oblasti infrastrukture, saobraćajnog, energetskog i drugih vidova povezivanja, ali i o privrednim projektima.

Kitarovićeva je novinarima, nakon razgovora sa banjalučkim biskupom Franjom Komaricom, rekla da BiH vidi kao članicu EU i NATO što je moguće prije, jer je to uslov za trajni mir, bezbjednost i postojanost svih naroda na ovim prostorima.

- Posebno se isto tako zalažem za ravnopravnost sva tri naroda na cijelom prostoru BiH i ove godine vidim priliku, s obzirom da se obilježava 20 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma, da se nastavi sa institucionalnom nadogradnjom da bi se omogućila ravnopravnost svih naroda u BiH - kaže Kitarovićeva.

Ona je naglasila da se zalaže za evropski i evroatlantski put BiH. Kitarovićeva je rekla da je posebno zabrinuta zbog položaja hrvatskog naroda u BiH i naglasila da je za njegov opstanak potrebno ispuniti neophodne političke, privredne i društvene preduslove. Ona smatra da Hrvatska mora povećati finansijsku i svaku drugu pomoć da bi se obezbijedili uslovi za povratak Hrvata na ova područja, te istakla da su pitanja povratka složena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.