Dodik: Srpska pokušava da obezbijedi što više pomoći

Dodik: Srpska pokušava da obezbijedi što više pomoći SARAJEVO - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska pokušava da obezbijedi što više pomoći u vrijeme epidemije virusa korona i da je zahvalna zemljama koje su uvažile njene interese i zahtjeve, među kojima su Rusija, Srbija, Mađarska.

Dodik je naveo da je tražio pomoć od ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, nakon čega su u Republiku Srpsku stigli timovi ruskih stručnjaka, te naglasio da bi i Federacija BiH /FBiH/ dobila pomoć iz Rusije da je poslala zahtjev, ali da to federalni organi nisu učinili.

On je za Radio "Slobodna Evropa" podsjetio da su i Mađarska i Srbija uputile pomoć i Republici Srpskoj i FBiH.

Dodik je naglasio da je svjedok tome da je ono što su ljudi iz FBiH tražili od Srbije, to i dobili.

"Srbija je identično odobrila i FBiH i Republici Srpskoj pšenicu, soju, kukuruz i sve što je bilo potrebno", naveo je Dodik i dodao da je Srbija odgovorila i na zahtjev za pomoć opštine Goražde.

Govoreći o pomoći EU u vrijeme pandemije, Dodik je naveo da je EU nesumnjivo prisutna, a da je njegova opservacija bila isključivo vezana za činjenicu da su neke zemlje EU, pa i sama Unija zabranila izvoza medicinske opreme na zapadni Balkan što je ocijenio nepotrebnim.

"Mi smo došli u poziciju da moramo da se snalazimo, jer smo tradicionalno sve što nam je od tih materijala bilo potrebno nabavljali u EU i da onda neko to tako uradi, to su na kraju krajeva, kritikovali i u samoj Evropi. Italijanski premijer /Đuzepe Konte/ prvi je iskoristio termin koji se odnosi na nedostatak evropske solidarnosti i oni oko toga raspravljaju", ističe Dodik.

Govoreći o aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, Dodik, koji je i lider SNSD-a, rekao je da je sada imperativ imati mogućnost da se pomogne privredi, te ocijenio da je taj aranžman povoljan i da će omogućiti da se saniraju gubici i pokrene privreda.

"Kada govorimo o šteti, mi smo u Republici Srpskoj izračunali da već sada, pored pada javnih prihoda, koji je znatan, imamo i štetu u privredi, i lokalnim zajednicama. Kako bi se to moralo kumulativno izraziti, onda je to sigurno negdje oko 700-800 miliona KM", naveo je Dodik.

On je rekao da je Srpska opredijeljena da taj novac uputi, prije svega, u kompenzacioni fond, da bi izvršili plaćanja za sve vanredne troškove za medicinski sektor, a znatan dio tog novca maloj privredi i onim preduzećima koja ne rade, da im pomogne da ponovo krenu. 

Incko je mogao da smisli bolju pakost od zloupotrebe osoblja OHR-a

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je ponašanje uposlenika Kancelarije visokog predstavnika /OHR/ najbolja potvrda da je godinama u pravu kada tvrdi da je OHR parazitska i nedobronamjerna organizacija, na koju je bačeno nevjerovatno mnogo novca.
"U trenutku dok se svi borimo da spasavamo živote ljudi, koji su napadnuti od realnog virusa, neko bi da se mi bavimo nepostojećim prijetnjama anonimnim službenicima jedne propale međunarodne firme", rekao je Dodik upitan da prokomentariše zahtjev zaposlenih u OHR-u za dodatnim obezbjeđenjem jer se "osjećaju nesigurno" zbog njegove izjave da je OHR neprijateljska organizacija za Srbe.

Srpski član Predsjedništva BiH ocijenio je da je Valentin Incko za platu od 24.000 evra mogao da smisli bolju pakost od zloupotrebe osoblja kome je nadređen.

"Četrnaest godina ponavljam stav o OHR i zanimljivo je da se nakon 14 godina neko osjeti ugroženim. Priča je toliko neozbiljna da se tu ne može mnogo šta ozbiljno reći. Ako misle da će takvim ponašanjem mene natjerati da promijenim stav o ponašanju OHR-a, grdno se varaju", poručio je Dodik.

Nema povjerenja dok Ustavni sud BiH donosi teške odluke za Srpsku

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da ništa nije završeno u smislu izgradnje sistema u BiH, navodeći da povjerenje ne može da se gradi dok Ustavni sud BiH sa dva Bošnjaka i tri stranca, ponekad i dva Hrvata, donosi mjere neprihvatljive za Republiku Srpsku.
"Neka pitanja moraju da budu jasna. Imate Ustav koji svi znamo da čitamo, a ne da se pojedinačnim mjerama, naknadno, redefiniše. Imate jednu situaciju napisanu u Ustavu i sasvim drugu koja je postavljena u stvarnom životu. To su stvari koje se moraju rješavati", rekao je Dodik za Radio "Slobodna Evropa".

On naglašava da je samo pogrešno misliti da odluke koje je nametnuo visoki predstavnik mogu da prežive "ukoliko im mi ne damo novu verifikaciju".

"Kad kažem mi, mislim svi u BiH", istakao je Dodik.

On je rekao da na dnevnom redu u Republici Srpskoj nije nikakva disolucija i da se iza proglašenja vanrednog stanja zbog virusa korona nisu krile separatističke namjere.

"Naprosto odbrambeno-zdravstvene mjere koje smo trebali sprovoditi. Nikakve priče nema da preduzimamo nekakve mjere u vezi sa disolucijom. Kada se o tome govori, govori se samo u nekoj mogućoj, eventualno, dalekoj budućnosti ukoliko se ne bude uspješno u realizaciji koncepta dogovora i uvažavanja naših stavova. Pogledajte, sve se diglo oko vanrednog stanja. U Srpskoj će vjerovatno Vlada oko 10. maja predložiti Skupštini da ukine odluku o vanrednom stanju i da vratimo u stanje vanredne situacije, gdje će parlament nesmetano ponovo početi da radi", naveo je Dodik.

Dodik ističe da je političkim Bošnjacima vjerovatno teško prihvatiti samo postojanje Republike Srpske.

"I za nas Srbe je teško shvatanje da smo u okviru BiH", naglasio je srpski član Predsjedništva BiH.

On smatra da i tu treba tražiti pomirenje, neku vrstu uvažavanja, da se prekine sa tim stalnim nadgovaranjem o nadležnostima, da se jednog dana podvuče crta i kaže - nećemo dirati, idemo sad da razvijamo taj sistem, a ne uporno, sad kad je nestao visoki predstavnik sa tim mjerama koje je donosio, pojavljuje se u istom konceptu razvlašćivanje Republike Srpske.

"Mi smo spremni da prihvatimo taj obim kojeg Bošnjaci žele, da se sačuva BiH kao država na sadašnjoj teritoriji, ali, isto tako, moramo imati daleko više autonomije nego što danas imamo. Ako je moguće to izgraditi, onda je i budućnost BiH izvjesna", kaže Dodik, odgovarajući na pitanje zbog čega je nedavno rekao da, ukoliko bi BiH bila funkcionalnija, ne bi bilo potrebe da se govori o odvajanju Republike Srpske.

On smatra da Republika Srpska sa većim stepenom samostalnosti u okviru BiH ne bi trebalo da ikom bude problem i da u tom pogledu Republika Srpska ne bi tražila nikakvo drugo rješenje.

Govoreći o čestim optužbama opozicije u Republici Srpskoj i pojedinih političara da se ta priča o secesiji koristi onda kada postoji neki problem sa kojeg treba da se skrene pažnja, Dodik navodi da svako ima pravo na mišljenje, te da je opozicija u Srpskoj politički sterilna, bez ikakve ideje i talenta za bilo šta.

On je ukazao da to pokazuje i permanentni pad strukture i političke moći opozicije u Republici Srpskoj, uzrokovane njihovim nedosljednim političkim ponašanjem i nesposobnošću da se njihova organizacija ili politika nametne kao prihvatljiva za ljude.

Dodik, koji je i lider SNSD-a, kaže da će u politici biti sve dok ima podršku naroda, da nije iracionalan i da misli da ne treba zabadati prst u oko, ali isto tako i da treba odgovoriti adekvatno.

"Već 12 puta, od lokalnih do opštih izbora, su pokazali da dobijamo kontinuitet podrške ovog naroda. Nažalost, neki stranci to nisu htjeli da prihvate i organizovali su određene podrške protivnicima i ne može se očekivati da imamo korektne odnose. Ako se politički nešto odnosi na BiH, mislim da smo mi autentični i da ne trebaju da se petljaju ljudi sa strane. Ukoliko se oni bave pitanjima u BiH, onda moj odgovor mora da bude", kaže Dodik.

On je dodao da nikada nije sa Amerikom polemisao o tome šta ona radi u Africi ili Indokini, Južnoj Americi, ali je imao stav o onome što su neki ljudi bivše američke administracije radili ovdje, kršeći Dejtonski mirovni sporazum.

"To se nekome nije sviđalo, pa su odlučili dva dana prije dolaska novog predsjednika Amerike Donalda Trampa da nametnu sankcije meni. Ne osjećam nikakav teret toga, niti imam potrebe da se skidaju ili održavaju. Sasvim mi je svejedno", poručuje Dodik.

Članstvo u EU ostaje strateško političko opredjeljenje

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je geostrateška politika, odnosno strateško političko opredjeljenje Republike Srpske članstvo u Evropskoj uniji /EU/ i, naravno, činjenica da Republika Srpska u tome treba da bude viđena kroz mehanizam koordinacije koji je usvojen u okviru BiH.

"Spoljnopolitička orijentacija BiH, i nas u okviru BiH, prema EU se nije promijenila, bez obzira na neke moguće prigovore i neke nemogućnosti koje su sadržane u samim mjerama, u tih 14 mjera, u dosta rigoroznom pogledu mogućnosti da budu izvršeni, imajući u vidu ovakvu BiH", pojasnio je Dodik.

On je ocijenio da bi svakako trebalo krenuti s onim što nije sporno, i pokušati nešto da se riješi. "Dakle, ono što jeste neka vrsta problema, jeste sada i očekivanje same EU, na šta mi svakako ne možemo ni da utičemo. Dosta ima različitih mišljenja u okviru i samih evropskih struktura i zemalja EU, proizvedenih nakon pandemije /virusa korona/", naveo je Dodik za "Slobodnu Evropu".

Na pitanje da li je optimista kada je u pitanju kraj 2020. godine i najava o eventualnom kandidatskom statusu BiH, odnosno kako bi trebalo da izgleda evropski put i njegov nastavak nakon što stane pandemija, srpski član Predsjedništva BiH je rekao da se sada vidi koliko je bilo važno na početku godine, kada je BiH imala otvorenu mogućnost, ispunjavanje nekoliko zadatih ciljeva, odnosno rješavanje problema, kao što je izbor vlasti do marta, roming i rješavanje problema sertifikovanja univerziteta.

"Imali smo ponude stare Evropske komisije da se već u maju preporuči i sam kandidatski status. Vjerovatno nemogućnost da riješimo ta pitanja je i dovela do ovakvoga mišljenja same Evropske unije. Sada, kad uzmete činjenicu da je došla i ova pandemija, i da je to sve usložilo situaciju do značajnog obima, zaista je veoma teško biti realan u tome", pojasnio je Dodik.

On je naglasio da je očigledno da će se Evropa morati okrenuti sebi sa stanovišta uređenja njihovih međusobnih odnosa, ali svakako ne bi trebalo da se umanji značaj i pažnja za evropsko pridruživanje baš zemalja Zapadnog Balkana.

Govoreći o Samitu EU za Zapadni Balkan, koji je planiran početkom maja u Zagrebu, Dodik je rekao da će njegovo održavanje svakako zavisiti prije svega od evropskih vlasti i, naravno, Hrvatske, kao predsjedavajuće.

U ovom trenutku, imajući u vidu ovu pandemiju, oblik i način sastanka, da li će to biti video, neki smanjeni sastanak ili direktni, Dodik je rekao da će se tek odlučivati.

"BiH bi o poznatom statusu 14 uslova Evropske unije trebalo da predoči aktuelni plan. Mi to nismo uspjeli da uradimo. Zato se i potencira da Predsjedništvo u narednoj sedmici razmatra i pokuša da vidi na koji način bi se eventualno neke stvari mogle ubrzati", pojasnio je Dodik.

Na pitanje hoće li kriza kakva je postojala prije pandemija nastaviti nakon što ona završi, Dodik je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku da predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH ne odlučuju dok ne dođe do promjene ili revizije Odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu u Republici Srpskoj.

"Mi smo se te politike držali i po tim pitanjima i dalje ostaje ta ista politička odluka. Ali, kada se pojavila pandemija, mi smo pristali i rekli da nemamo prava ni prema sebi ni drugima da ignorišemo potrebu da se donesu neke mjere, pa je Predsjedništvo BiH u martu donijelo nekih 18 zaključaka koji su proslijeđeni raznim nivoima vlasti u BiH i sada smo u prilici da sagledamo šta je od svega toga bilo", rekao je Dodik.

On je naveo da je Predsjedništvo BiH donijeli neke zajedničke mjere u vezi sa karantinima i nekim drugim stvarima.

"Naravno, nismo bili osviješteni o tome kako angažovati sredstva Centralne banke, ali vjerujem da će dijalog o tome što se tiče saniranja štete od pandemije biti nastavljen. Uglavnom, odluka Narodne skupštine nije promijenjena i ja sam u konsultacijama s članovima Predsjedništva BiH rekao - ja mogu i hoću da radim na pitanjima pandemije. Sva druga pitanja moraju da čekaju dok se ne sjedne i konkretno dogovara i razgovara i u vezi sa imenovanjima i na koji način možemo da se dogovorimo", naglasio je Dodik.

On je rekao da nije siguran da su smekšani stavovi, istakvaši da je potreba da se sanira šteta od pandemije, ali ako nema spremnosti da se prihvate opravdani zahtjevi Hrvata da budu autentično predstavljeni, neke vrste približavanja tu neće moći biti između Hrvata i Bošnjaka.

"Kada vidite situaciju da nema mogućnosti, ili da će se nastaviti sa ovakvim radom Ustavnog suda i sa ovakvom strukturom Ustavnog suda koji je trebalo da bude promijenjen pet godina nakon Dejtonskog sporazuma, pa evo 25 nije, onda mi ne možemo da imamo povjerenje u dobre namjere jedne, druge ili treće strane kako god se zvale", pojasnio je srpski član Predsjedništva BiH.

U svakom slučaju, istakao je Dodik, bilo bi dobro da se sve to razjasni, da se uđe u proces izrade akcionog plana u vezi sa evropskim integracijama.

"I tamo se čak navodi da ovakva konfiguracija Ustavnog suda sa tri strane sudije ne može da prođe evropsku praksu i strukturu. Ali, da li je neko spreman sada ili će biti ne znam, to je neko drugo pitanje. Te neke bazične stvari mislim da nisu ni dotaknute, a one ostaju i one će se veoma brzo vratiti na političku scenu, čim prođe pandemija", konstatovao je Dodik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.