Demurenko svjedok odbrane Karadžića

Hag - Prvi svjedok odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića biće bivši načelnik Štaba sektora UNPROFOR-a za Sarajevo, ruski pukovnik Andrej Demurenko, prenose agencije.

Bivši predsjednik RS trebalo bi 16. oktobra da počne izvođenje dokaza odbrane.

Demurenko, koji je učestvovao u istrazi poslije masakra na sarajevskoj pijaci Markale 1995, tvrdio je da minobacačka granata koja je ubila 43, a ranila 75 ljudi, nikako nije mogla biti ispaljena sa srpskih položaja, ali da mu nije bilo dozvoljeno da objelodani taj izvještaj javnosti niti da ga podnese komandantu.

Penzionisani ruski pukovnik je, na suđenju bivšem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Dragomiru Miloševiću, rekao da je “najvjerovatnije bila riječ o terorističkoj akciji” snaga s područja pod kontrolom Armije BiH kako bi se isprovocirao NATO da bombarduje srpske položaje.

Poslije Demurenka, na klupi za svjedoke u oktobru bi trebalo da se pojavi još 15 svjedoka, među kojima vojni posmatrač UN Pol Konvej, pripadnici UNPROFOR-a Džon Rasel, Mišel Gotije i pukovnik Stefan Žudri.

Karadžiću je za izvođenje dokaza odbrane odobreno 300 sati, isto koliko je imalo i Tužilaštvo, koje je u maju saslušalo posljednjeg svjedoka optužbe.

Odbačen prijedlog žrtava da dobiju status “prijatelja suda”

Žalbeno vijeće Haškog tribunala odbacilo je danas zahtjev bivših logoraša Satka Mujagića i Fikreta Alića i udruženja žrtava rata iz Sarajeva da se u svojstvu “prijatelja suda” obrate Vijeću u vezi sa odlukom kojom je nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić oslobođen optužbe za genocid u opštinama BiH.

Žalbeno vijeće je zaključilo da prijedlog koji je izložen “nije ograničen na pitanja prava, već nudi interpretacije dokaza i ponavlja zadatak koji je pred Pretresnim vijećem i pred stranama u postupku”.

Petočlano Žalbeno vijeće zato smatra da predloženo pismo “prijatelja suda” ne pomaže Vijeću u donošenju odluke u skladu sa pravilima suda.

Sam Karadžić nije se protivio prijedlogu da se žrtve uključe u postupak, ali je tražio da mu se odobri mjesec dana da odgovori na podnesak.

Podnosioci zahtjeva sudu su se obratili krajem avgusta, navodeći da je odluka pretresnog vijeća kojom je Karadžić oslobođen optužbe za genocid u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku u suprotnosti sa pravom o genocidu, odnosno Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kao i sa dosadašnjom sudskom praksom tribunala.

 Zahtjev je podržalo oko stotinu udruženja i pojedinaca, a kao zastupnik u slučaju pojavila se britanska advokatska firma “Frešfilds Brukhaus Derindžer”.

Na odluku pretresnog vijeće kojom je Karadžić oslobođen optužbe po prvoj tački optužnice žalilo se tužilaštvo, dok se Karadžić žalio da dio odluke kojim je u optužnici ostala 11. tačka – uzimanje pripadnika UN za taoce.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.