Carinik i sudije istražuju zločine

Sarajevo - Odsjek za ratne zločine Tužilaštva BiH trebalo bi da ima najsposobnije i najiskusnije tužioce, s obzirom na to da istražuje najkompleksnije slučajeve, ali se među 35 tužilaca nalaze 22 koja su stigla prošle ili pretprošle godine i mnogi nikada nisu radili na predmetima ratnih zločina.

Među novim tužiocima mnogi do dolaska u Tužilaštvo BiH nikada nisu radili na predmetima ratnih zločina, već su se bavili prekršajima. Neki od njih dobar dio radnog vijeka su proveli u institucijama koji nemaju veze sa pravosuđem.

Na čelu ovog odsjeka je Gordana Tadić, koja je i zamjenik glavnog tužioca Gorana Salihovića. Ona je u Tužilaštvo BiH došla prije nešto više od godinu, a na zamjeničku poziciju je imenovana sredinom prošle godine. Na koliko je predmeta ratnih zločina radila prije dolaska u ovaj odsjek, niko ne zna. Tadićeva je pravosudni ispit položila neposredno nakon rata, poslije čega je radila u privredi. Do 2003. godine radila je kao zamjenik opštinskog tužioca u Živinicama, a do dolaska u Tužilaštvo Bih kao kantonalni tužilac u Tuzli.

Šef odjeljenja u Odsjeku za ratne zločine Tužilaštva BiH Izet Bašić dobar dio radnog vijeka proveo je na poslovima u bolnici i u carinarnici u Bihaću, a za sudiju Kantonalnog suda za prekršaje u Bihaću je imenovan 2000. godine. U njegovoj biografiji navodi se da je pohađao više savjetovanja i seminara posvećenih oblasti carina i međunarodne trgovine, organizaciji i radu uprave i lokalne samouprave, upravnom postupku, izborima, popisu stanovništva, te radu i radnim odnosima.

- U pravosudnim institucijama BiH već se uveliko priča da će upravo Odobašić biti postavljen na mjesto zamjenika glavnog tužioca, iako je u Tužilaštvo BiH došao 2013. i iako su se gotovo svi predmeti koje je vodio odnosili na prekršaje - kaže izvor "Glasa Srpske" iz Tužilaštva BiH.

Šef odjeljenja u Odsjeku za ratne zločine Stanko Blagić je u Tužilaštvu BiH od 2013. godine, a pravosudnu karijeru je počeo kao predsjednik Suda za prekršaje u Jajcu. Bio je sudija Osnovnog suda u Tesliću, Doboju, Zenici, Banjaluci i Tesliću.

Tužilac ovog odsjeka Emir Neradin je takođe u ovu instituciju stigao 2013, a prije toga je obavljao poslove stručnog saradnika u različitim komisijama i u kancelariji registrara, a par godina bio je sudija Krivičnog odjeljenja Opštinskog suda. Prije dolaska u Tužilaštvo nije imao nikakvog tužilačkog iskustva. Eldina Biuk je za tužioca Tužilaštva BiH imenovana lani, a prije toga je bila stručni saradnik u Opštinskom sudu u Ljubuškom, potom tri godine tužilac Kantonalnog tužilaštva HNK.

Ivan Matešić je u Tužilaštvu BiH od 2013. godine. Radio je kao sudija Opštinskog suda za prekršaje u Prozoru, bio savjetnik federalnog ministra pravde i pomoćnik federalnog ministra pravde za oblast uprave do imenovanja u Tužilaštvo. On nema dana radnog staža na ratnim zločinima i u tužilaštvu.

Biografije tužilaca došle su pod lupu nakon što je donesena naredba o nesprovođenju istrage protiv visokog funkcionera SDA Šefika Džaferovića i ratnog komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH Sakiba Mahmuljina koju je vodio i ekspresno obustavio tužilac Tužilaštva BiH Kasim Halilčević. On nikada nije radio ni na jednom predmetu ratnih zločina. Halilčević radi u Odjeljenju tri Tužilaštva BiH na predmetima opšteg kriminaliteta.

Direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS Milorad Kojić smatra da je glavni krivac za loša kadrovska rješenja Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) koji je zadužen za izbor tužilaca i sudija.

- VSTS u Odsjek za ratne zločine imenuje nekompetentne i nestručne ljude. Nedopustivo je da veliki broj tužilaca u ovom odsjeku nemaju nikakvog iskustva na predmetima ratnih zločina, pa čak ni na bilo kakvim tužilačkim poslovima – istakao je Kojić.

Dodao je da ni Salihović, koji je na čelu Tužilaštva nije imao nikakvog tužilačkog iskustva.

- Tu je došao sa pozicije menadžera u opštinskom sudu - rekao je Kojić.

Ugledni sarajevski advokat Vasvija Vidović smatra da je Tužilaštvo BiH i pored činjenice da ima izuzetno dobrih tužilaca u katastrofalnom stanju.

- Mnogim tužiocima koji su neobučeni i nemaju nikakvog iskustva u oblasti međunarodnog humanitarnog prava daju najteže predmete ratnih zločina - rekla je Vidovićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.