Foto: Boris Jaročević: Snažni entiteti znače jaku državu
Poštujemo Ustav BiH, s tim nemamo problem i prihvatamo BiH kao jedinstvenu zemlju u EU, ali takođe je jasno da jaka država ne mora da znači slabe entitete, niti obrnuto.
Izjavio je to u intervjuu za "Glas Srpske" otpravnik poslova delegacije Evropske unije u BiH Boris Jaročevič.
- Mi smo zaista ubijeđeni da što su jači entiteti, to će biti i jača država uopšte. Ali bilo bi dobro da je i bolja koordinacija između državnog nivoa i entiteta. Ima mnogo decentralizovanih država koje jako dobro funkcionišu, ali koje su u stanju da govore jednim glasom na evropskom nivou - istakao je Jaročevič.
* GLAS: Kako ocjenjujete protekle izbore?
JAROČEVIČ: Izbori su protekli u fer uslovima. I OEBS i OHR su ocijenili ove izbore kao demokratske i fer. Nama je važno da vlasti budu formirane što prije, a sarađivaćemo sa svakom vlašću koja bude uspostavljena prema demokratskim principima.
* GLAS: Kako gledate na ustavnu strukturu BiH, da li je ovakva BiH prepreka za ulazak u EU, kako neki žele da je predstave?
JAROČEVIČ: Mi poštujemo Ustav BiH i s tim nemamo problem. Prihvatamo BiH kao jedinstvenu zemlju u EU, a takođe je jasno da jaka država ne mora da znači slabe entitete niti obrnuto. Mi smo zaista ubijeđeni da što su jači entiteti to će biti i jača država uopšte. U EU imamo mnogo decentralizovanih država koje jako dobro funkcionišu, i koje su u stanju da govore jednim glasom na evropskom nivou. Bilo bi dobro da je bolja koordinacija između državnog nivoa i entiteta. Preuzimanje tog evropskog modela ne mora da znači slabljenje države, nego suprotno, funkcionalniju zemlju i bolju koordinaciju na državnom nivou. Mi bismo voljeli da vidimo jake entitete, ali takođe i jaku koordinaciju na državnom nivou.
* GLAS: Kako gledate na odluku o liberalizaciji viznog režima za BiH i upozorenja EU kada je u pitanju borba protiv korupcije?
JAROČEVIČ: To je zaista veliki uspjeh i iskreno smo srećni zbog toga. Ispunjeni su svi uslovi iz Mape puta. Bio je tu i uslov da se uspostavi Agencija za borbu protiv korupcije. Ipak, sva ta dokumenta iz Mape puta, strategije i akcioni planovi su polazne tačke, jer BiH tek sad treba da realizuje sve to što je planirano u Mapi puta. Zato imamo monitoring mehanizam kao i u drugim zemljama u regionu.
* GLAS: Kada očekujete formiranje vlasti na nivou BiH?
JAROČEVIČ: Ne možemo da dajemo savjete ni sugestije ko će s kim, ali želimo da se vlast u BiH formira što prije i da joj prioritet budu evropske integracije. Dogovor, sporazum i politička saradnja su mogući. Upravo na pitanjima vizne liberalizacije smo to vidjeli. Insistiramo i na usaglašavanju Ustava po sudskoj presudi u "slučaju Sejdić i Finci". Zagovaramo strategiju "korak po korak" i smatramo da vlade tako, dogovorom, mogu da realizuju i tu odluku. Važan je i novi zakon o popisu stanovništva te zakon o državnoj imovini. Sve je to proces, ali mogućnost konsenzusa postoji.
* GLAS: Koliko će biti snažno buduće mjesto šefa misije EU i jesu li se približili stavovi oko izbora najboljeg kandidata za tu funkciju?
JAROČEVIČ: Novi šef će imati ista ovlašćenja kao i prethodni. On sad neće predstavljati samo Evropsku komisiju nego cijelu Evropsku uniju. BiH jeste specifična jer je tu i specijalni predstavnik EU (EUSR). Trenutno je to Valentin Incko koji je ujedno i visoki predstavnik, tako da trenutno u BiH imamo dva čovjeka koji vrše sličnu funkciju i imaju istog šefa, Ketrin Ešton. Moramo za to naći rješenje. Jedna od ideja je da se funkcija specijalnog predstavnika EU ukine i da ostane samo šef delegacije EU. Ovlašćenja sljedećeg šefa delegacije EU su jasne. Za sada su nepoznati odnosi sa specijalnim predstavnikom EU. Procedura je u toku, tu su tri kandidata, nadamo se da će odluka biti donesena u decembru. Ako tada ne bude izabran kandidat, proces će se ponovo otvoriti.
* GLAS: Kada očekujete gašenje OHR-a?
JAROČEVIČ: Potrebno je ispunjavanje "pet plus dva" uslova i ciljeva. Preostalo je Brčko i mislim da je i tu rješenje na pomolu. I naravno, državna i vojna imovina, što je veoma teško pitanje. Ali mislim da je i tu dogovor moguć. Svi se slažu da i država i entiteti treba da dobiju šta im je potrebno. Taj proces treba završiti. Trebalo bi doći do rješenja i o tom pitanju što prije, a zatvaranje OHR-a zavisi od toga.
* GLAS: Šta će sve podrazumijevati rješavanje teške fiskalne situacije, posebno u FBiH, na šta je upozorila i Evropska komisija?
JAROČEVIČ: Zaista smo zabrinuti zbog ukupnog fiskalnog okvira, mada makrofinansijsku pomoć obezbjeđuje EU u iznosu od 100 miliona evra. Uslov za doznaku prve tranše od 50 miliona evra je obezbjeđivanje fiskalne stabilnosti u iduće tri godine. Ono što je važno je to da se postigne sporazum oko raspodjele fondova između države i entiteta. Mi ne želimo govoriti koliko bi trebalo doznačiti kome. To, ipak, zavisi od dogovora ministara finansija BiH i entiteta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.