Borba za novi život i godinu poslije potopa

Glas Srpske 15.05.2015 16:08

Foto: Borba za novi život i godinu poslije potopa

Banjaluka - Katastrofalne poplave koje su prije godinu razorile RS pričinile su nesagledivu štetu, a stanovništvo koje je tada započelo bitku za novi život i danas se bore da stanu na noge.

Kuće su mahom obnovili i njive zasijali, ali će proteći godine da nadoknade sve što su im nezapamćene poplave odnijele. Svježe okrečeni zidovi, novi podovi i stolarija prikrili su tragove onoga što je vodena neman učinila. I pored pomoći i humanosti koja je lani stala pred ogromnu nevolju posljedice potopa su još vidljive. Već prvi pomen prošlogodišnjih majskih dana u potopljenim gradovima izaziva dubok uzdah iz kojeg uglavnom slijede riječi: “Bilo, ne ponovilo se”.

Doboj i Bijeljina vidaju rane

Nema dana da se Dobojlije ne prisjete podivljale Bosne dok razara kuće, škole, trgovine i nosi sve pred sobom, nažalost i ljudske živote. Ne blijede ni sjećanja na tmurne slike koje su ostale poslije njenog povlačenja u korito. Gomila smeća, blata i mulja. Pod vodom je bilo 3.000 domova. Petočlana porodica Blagojević još nije potpuno obnovila kuću.

- Ostalo je još mnogo građevinskih radova, ali i to ćemo završiti. Ne daj bože samo da se ponovi - kaže Aleksandar Blagojević.

Na udaru vodenog talasa bilo je i naselje Usora. Na pitanje kako se osjeća kada se sjeti 15. maja baka Vuka Cvijanović odmahujući rukom uzvikuje da je hvata jeza. Nekoliko kuća dalje nalazi se dom Pere Gojkovića. Uz pomoć djece i donacija obnovio je kuću, ali mu mnogo toga još nedostaje.

- U obnovu Doboja uloženo je oko 17 miliona maraka. Problem je privreda koja je još u veoma teškoj situaciji - kaže gradonačelnik Obren Petrović.

Rane od poplava vidaju još i na području Bijeljine. Mnoge kuće su iznova sagrađene. Naselja Dvorovi, Janja, Amajlije i Popovi samo su neka kroz koja je voda protutnjala i ostavila haos. Milan Savić iz Amajlija kaže da će domaćinstvima trebati još mnogo vremena da stanu na noge.

- Sanirali smo kuće, ali samo dio. Još mnogo muke, znoja i novca će nam trebati da budemo kao nekada - ističe Savić.

Gradonačelnik Mićo Mićić ističe da je šteta od poplava na području Bijeljine bila najveća u Srpskoj.

- Još se oporavljamo. Preživjeli smo katastrofu. Šteta je oko 400 miliona KM. Dvije trećine obradivog zemljišta bilo je pod vodom. Više od 40.000 ljudi i 10.000 objekata bilo je ugroženo, a oko 10.000 stanovnika evakuisano. To govori o razmjerama katastrofe - rekao je Mićić.

Bitka za Šamac

Kompletan Šamac se danima tek nazirao iz vode i mulja. Stanovništvo je tih dana utočište tražilo čak i na krovovima. Kuće, preduzeća i farme ostali su pusti kad voda konačno povukla.

Petnaest godina rada i ulaganja farmera Čedomira Borojevića iz sela Tišina nestalo je za samo 20 minuta. Bujica je odnijela 340 grla goveda i gotovo sve mašine. Iz vode i mulja isplivala je šteta veća od milion evra. Međutim, nije odustao. Bori se. Donekle je, kako veli, i uspio i uz pomoć prijatelja, kolega farmera i humanitarnih organizacija iz temelja sve gradi ponovo.

- Digao sam dva kredita i kupio 65 steonih junica. Sada na farmi imam 250 grla goveda. Vratio sam se ponovo u proizvodnju i dnevno dobijamo 3.000 litara mlijeka - kaže ovaj uporni i vrijedni farmer.

I drugi Šamčani su borci. Grade i rade. Od kukanja, vele, nema ništa.

Poplave nisu zaobišle ni Prijedor. Voda u naselju Baltine Bare stizala je do plafona prvog sprata. Braća Stanko i Stevo Lazarević ostali su bez svega. Izašli su iz kuće u onome što su imali na sebi i najteže dane u životu proveli kod komšija.

- Srećom uspjeli smo da obnovimo kuću. Digao sam kredit, a pomogao mi je i vaučer u obnovi - kaže Stevo.

Gradonačelnik Prijedora Marko Pavić kaže da je mnogo toga urađeno i obnovljeno, ali da još ima posla. Pod vodom je bilo 5.000 objekata i oko 16.000 hektara zemljišta. Šteta je procijenjena na više od 15 miliona maraka.

- Moramo završiti nasipe kako bi spriječili opasnost od novih poplava - kaže Pavić.

Čelinčani su uglavnom uspjeli da obnove uništena imanja, a sada se bore da se zaštite od Vrbanje koja ih je mnogo puta zavila u muke. Korito je očišćeno i prošireno, pa se nadaju da su sada bezbjedniji nego prošlog maja kada je inače tiha rijeka poharala grad.

Najmanje tragova od divljih voda može se naći u Banjaluci.

- Lijepa je kao i ranije, ali sa ljudima, koji su se promijenili. Poplave su ipak ostavile ožiljke - priča Bojan Radišić iz naselja Lazarevo, koji živi u prizemnici sa suprugom i dvoje male djece.

Trebalo im je pola godine da obnove svoj dom.

- I dalje imam košmare. Jedva sam spasio ženu i djecu. Dobio sam 5.000 maraka pomoći, ali šteta je procijenjena na 13.000, pa sam se snalazio kako sam znao - ističe Radišić.

Poplava je odnijela sve i penzionerki Kosi Ćorić iz banjalučkog naselja Derviši.

- Sve što sam renovirala je zahvaljujući penziji i kćerkinoj pomoći - priča baka Kosa.

Ista sudbina zadesila je i penzionerku Zdravku Blaženović iz Česme.Pored sve muke, pojavila se vlaga. Morala smo dići kredit, jer pomoć nije bila dovoljna - kaže baka Zdravka.

Vlada RS

U Vladi RS su rekli da je do sada na račune za pomoć poplavljenim područjima prikupljeno 112,05 miliona KM od čega je Fondu solidarnosti za obnovu RS uplaćeno oko 94 miliona. Na sjednici Upravnog odbora Fonda solidarnosti u aprilu kreiran je program za izgradnju 150 kuća koja će uskoro početi.

Predsjednik RS Milorad Dodik istakao je da je ponosan onim što su vlasti učinile u veoma izazovnom periodu.

- Uspjeli smo da popravimo gotovo svu infrastrukturu, obnovili smo škole, bolnice, domove zdravlja, vrtiće i zajedno sa našim građanima vratili život na područja pogođena poplavama - istakao je Dodik.