Blokadom zakona u RS Bošnjaci pogoršavaju političko stanje

SARAJEVO - Bez obzira na odluke Ustavnog suda, bošnjački lideri i predstavnici u Vijeću naroda pokušaće blokirati sve zakone koje donosi Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) bojkotom sjednica Vijeća naroda, navodi se to u depeši Ambasade SAD upućenoj u Vašington 24. jula 2009. godine.

Sajt "Vikiliks" objavio je ovog vikenda oko 300 depeša Ambasade SAD u Sarajevu, a u ovoj se navodi da ovaj potez Bošnjaka pogoršava političko stanje i diže tenzije u RS i BiH.

- Srbi su oštro kritikovali ovaj potez, nazivajući ga ilegalnim. Prvi dio zakona koji bi mogli biti pogođeni su rebalans budžeta za 2009, što je uslov
Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Nije jasno još da li će Skupština RS biti paralizovana ovom bojkotom ili će srpske partije biti u stanju da ignorišu bojkot i sprovedu zakon bez učešća Bošnjaka u Vijeću naroda - navodi se u depeši.

"HT Mostar"

Američka ambasada u jednoj od depeša bavila se i kadrovskim pitanjima u "HT Mostar".

Tako je ambasador Čarls Ingliš u depeši od 29. januara 2010. napisao da je imenovanje generalnog direktora "HT Mostar" postalo tačka sukoba u Federaciji.

- SDA, zajedno sa većinom drugih bošnjačkih i hrvatskih stranaka, favorizuje reizbor trenutnog generalnog direktora Stipe Prlića koji je Hrvat - napisao je Ingliš i dodao da HDZ BiH, međutim, pokušava da blokira njegov reizbor, optužujući Prlića za loše upravljanje.

Ingliš je napisao da je u stvari, u pitanju decenijska borba između Prlića i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića za kontrolu "HT Mostara".

U depeši se navodi da je poslije nekoliko godina impresivnog rasta, "Eronet" počeo padati na tržištu 2009. godine, a da su Čović i drugi u HDZ-u pripisivali to Prlićevim zloupotrebama.

- Prlić je, međutim, tvrdio da su dva faktora odgovorna za usporavanje kompanije. Prvo, je prema Prlićevim tvrdnjama, privatizacija "Telekoma RS", što je stvorilo
neuravnoteženo tržište. Prlić tvrdi da je "Telekom RS", pošto posluje kao privatno preduzeće, oslobođen regulatornih zahtjeva koji nastavljaju da se primjenjuju na druga dva operatera - napisao je Ingliš.

U depeši je naveo da se "m:tel" brzo probio na mobilno tržište u RS ali i u FBiH.

U zaključku Ingliš ističe da se u "ambasadi u Sarajevu nadaju da će Prlić prevazići prepreke za svoj reizbor".

- U međuvremenu, iako "HT Mostar" ima potencijalne kupce, ne očekujemo da se ova firma privatizuje u skorije vrijeme - napisao je Ingliš.

Ambasada SAD u BiH u depešama obavještava Stejt department i o stanju u medijima.

Tako u depeši od 30. novembra 2007. godine navodi da "bošnjačke nacionalističke partije kuju zavjeru kako bi preuzele kontrolu nad BHRT-om". 

Dobri i loši Bakir

Navodi se da bi izbor bošnjačkog člana Upravnog odbora BHRT-a mogao biti prva prilika Bakira Izetbegovića da progura svog kandidata.

- Frakcija SAD sa Izetbegovićem na čelu podržava kandidaturu Šaćira Filandre. Iako Filandra nije poznat po svojim nacionalističkim pogledima zabrinuti smo da je blizak sa SBiH i Izetbegovićevim krilom SDA. Predsjednik SDA Sulejman Tihić navodno podržava Ahmeda Žilića, kojeg mnogi medijski stručnjaci smatraju nezavisnim i stručnim - stoji u depeši Ambasade SAD upućenoj Stejt departmentu.

Izražava se zabrinutost da bi Izetbegović i njegova frakcija mogli sa "srpskim i hrvatskim nacionalistima" da spriječe kritičko izvještavanje BHRT-a o političarima.

- Ako Bakir Izetbegović i njegova frakcija u SDA uz pomoć Stranke za BiH uspiju da postave svoje kandidate biće to još jedan udarac predsjedniku SDA Sulejmanu Tihiću. Tako bi bošnjački nacionalisti preuzeli kontrolu na BHRT-om kao što je Dodik u medijima u RS uspješno uništio opoziciju. Mnogi su zabrinuti da bi to bio povratak u vremena neposredno poslije Dejtona kada su skoro svi mediji bili pod kontrolom nacionalista - piše u toj depeši.

U depeši piše i da je nekoliko izvora kazalo da Izetbegović pokušava da ukloni rukovodstvo FTV-a, "televizije poznate po istraživanju korupcije, ratnih zločina i organizovanog kriminala".

- FTV kritikuje nacionaliste iz svih etničkih grupa i postavlja nezgodna pitanja kao što je ono zbog čega Islamska zajednica ćuti o porastu vehabizma u BiH. Vodeći magazin FTV "60 minuta", čiji je urednik Bakir Hadžiomerović, uputio je oštre kritike Silajdžiću i objavio prilog o zloupotrebama ministra Svena Alkalaja - navodi ambasada.

Piše da je nekoliko poslanika SBiH zaprijetilo da će smijeniti Hadžiomerovića i ukloniti rukovodstvo FTV-a, ali da je on "nastavio da emituje kritičke izvještaje". Tvrde da je jedan od takvih i izvještaj ubistva Mušana Topalovića Cace po ratnom Sarajevu, "poslije kojeg Hadžiomerovića čuva policija".

Terorizam

Zamjenik političkog savjetnika u Ambasadi SAD Majkl Martin u izvještaju o terorizmu od 17. decembra 2009. godine navodi da etnička polarizacija i sporovi političkih vođa u BiH koče funkcionisanje države i sprovođenje antiterorističkih zakona.

- Bosna je ostala slaba, decentralizovana država s lošom komunikacijom policijskih i bezbjednosnih službi. Srpski funkcioneri podrivaju državne institucije, čime je usporeno poboljšanje operativnih sposobnosti za borbu protiv terorizma. Time je BiH potencijalno tlo terorističke operacije u Evropi - stoji u depeši.

Ističe se da se neki od mudžahedina kojima se pokušava oduzeti državljanstvo žale na te odluke i da se procesi godinama ne rješavaju i podsjeća na slučaj Abu Hamze al-Surija.

U depeši piše i da je organizacija Aktivna islamska omladina (AIO) doživjela sukobe u svom vođstvu i da više nije službeno registrovana.

- Međutim, neki bivši članovi i dalje šire ekstremističke ideje i održavaju veze s ekstremistima u Zapadnoj Evropi i SAD.

U nekoliko depeša iz januara 2009. godine Ambasada SAD upozorava na antisemitizam u BiH, navodeći pojavu antisemitskih grafita, nepristrasne izvještaje u štampi i neodgovorne komentare reisa Mustafe Cerića.

"Bosića izabrali tvrdolinijaši"

U depeši Ambasade SAD u BiH od 26. decembra 2006. navodi se da su unutarstranački izbori održani 16. decembra podijelili SDS i doveli do izbora novog rukovodstva i preispitivanja podrške SDS-a ustavnim reformama u BiH.

Dodaje se da bi promjena u SDS-u mogla da doprinese radikalizaciji političke klime u RS i BiH i do novog pokušaja "tvrdolinijaša" da ponovo uspostave kontrolu nad tom strankom.

Dodaje se da su "Mladena Bosića izabrali stari SDS-ovci posebno oni koje je uklonio OHR kao što je Dragan Kalinić".

U depeši stoji da je "izbor Bosića pokušaj nacionalista poput Dragana Kalinića da ponovo uspostave kontrolu nad SDS-om, direktno ili indirektno".

Pritisak na Dodika

U depeši Ambasade SAD, koja je u SAD poslata 5. novembra 2008. godine, navodi se da premijer RS Milorad Dodik nije spreman da razgovara o "Elektroprenosu".

Komentarišući Dodikovo pismo koje je uputio ambasadi i naveo prijedloge RS za rješavanje problema u "Elektroprenosu", ambasada izražava razočarenje njegovim namjerama da iznese svoje prijedloge i tvrdi da ono što predlaže nije u skladu sa zaključcima PIC-a.

- Jasno je da njegovi prijedlozi vode ka podjeli u tri preduzeća. Nastavićemo pritisak na Dodika kako bismo ga spriječili da nastavi sa svojim planom uništenja "Elektroprenosa" - piše u depeši.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.