BiH ruše oni koji rade šta hoće i ne poštuju institucije

Željka Domazet
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: BiH ruše oni koji rade šta hoće i ne poštuju institucije

SARAJEVO - Bosnu i Hercegovinu ruše oni koji godinama nisu pregledali zgradu Predsjedništva, koji rade šta hoće i kako hoće, ne daju da se formira vlast, ne poštuju odluke legalnih organa vlasti kao što je Savjet ministara BiH i koji misle da oni treba da sjede na nekim mjestima i da promijene Ustav BiH.

Izjavio je to u petak predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović.

- Postoje ljudi koji misle da su oni BiH, a prava BiH je kada smo svi ravnopravni u njoj i kada se tako osjećamo. Tada će BiH funkcionisati - kazao je Radmanović poslije sjednice Predsjedništva BiH na kojoj je razmatrana Informacija o stanju bezbjednosti u Predsjedništvu i korišćenje prostorija ove institucije.

Predsjedništvo BiH je zaključilo da je stanje bezbjednosti u zgradi Predsjedništva u Sarajevu zabrinjavajuće i da ima propusta koji se godinama ne rješavaju.

Radmanović je rekao da Predsjedništvo traži da se objekat u kome se nalazi pregleda u cjelini i da se kompletan sprat na kome je smješteno Predsjedništvo oslobodi od drugih korisnika.

- Riječ je o prostorima koje koriste predsjednik i potpredsjednici FBiH - kazao je Radmanović, ističući da su ova ista odluka i zahtjev donošeni u tri navrata 2000, 2002. i 2003. godine, ali ti zahtjevi nisu ispoštovani.

- U BiH postoji stari problem. Ljudi koji misle da su važniji nego država i Predsjedništvo i rade šta hoće i kako hoće. Ako je Predsjedništvo prije sedam, osam ili devet godina zaključilo kako treba da izgleda obezbjeđenje unutar i kako da se koristi prostor, a niko ne reaguje na to, onda se postavlja pitanje odnosa prema BiH - kazao je Radmanović.

Kazao je da je na sjednici zaključeno da treba da budu pregledani svi prostori i oni koje koristi i ne koristi Predsjedništvo, od podruma do krova, da se hitno riješi pitanje zaštite Predsjedništva unutar objekta i van njega, što podrazumijeva sve tehničke detalje koje druge institucije imaju, a ova nema.

Dodao je da treba riješiti protivpožarnu zaštitu, pitanja parkinga, a Sekretarijat Predsjedništva je zadužen da sve ovo stavi u program koji treba da bude gotov za 30 dana.

- Izrada programa ne odgađa izvršenje poslova koji su nabrojani. Predsjedništvo traži da se sve institucije u BiH, koje su zadužene za ovaj posao, uključe i sačine elaborat da bi nivo bezbjednosti Predsjedništva, kao objekta u koji dolaze najznačajnije ličnosti iz svijeta u BiH, bio na zadovoljavajućem nivou - istakao je Radmanović.

Dodao je da je Predsjedništvo zatražilo da se postupi po odluci Savjeta ministara BiH u kojoj se jasno kaže da institucije BiH u unutrašnjoj zaštiti treba da koriste Službu institucija BiH. U Predsjedništvu BiH unutrašnju zaštitu zgrade obavlja Služba Federacije BiH.

Radmanović je rekao da je dio prostorija koje se koriste unutar zgrade Predsjedništva već pregledan i da se pregled nastavlja, te da će 19. februara biti završen kompletan kontradiverzioni pregled objekta.

U podrumskoj prostoriji zgrade Predsjedništva BiH 11. januara pronađena je određena količina naoružanja, municije, minsko-eksplozivnih sredstava i vojne opreme.
Prema izvještaju o bezbjednosti zgrade, ona je "otvorena" sa svih strana i neobezbijeđena. Svečani ulaz u zgradu koji je okrenut prema Titovoj ulici ničim nije zaštićen pa je pogodan za različite vidove napada na osobe koje ga koriste, stoji takođe u izvještaju o bezbjednosti zgrade.

Agencija za istrage i zaštitu nema link vezu sa službom unutrašnjeg obezbjeđenja, a ne postoje ni minimalni zaštitni mehanizmi, recimo, poput betonskih prepreka.

Fizička zaštita za koju su zaduženi pripadnici SIPA nije dovoljna da spriječi eventualne napade na zgradu i osobe koje u njoj borave. Zgrada čak nema ni protivpožarne uređaje.
U informaciji Obavještajno-bezbjednosne agencije kaže se da OBA nema konkretnih i provjerenih podataka o pojedincima i grupama koje zagovaraju ili pripremaju napad na zgradu Predsjedništva i predstavnike državnih organa, ali se to i ne isključuje.

OBA to objašnjava političkim i ekonomskim prilikama u BiH, zatim oduzimanjem bh. državljanstva osobama koje predstavljaju prijetnju nacionalnoj bezbjednosti, zatim nastavljenim trendom aktivnosti određenih pojedinaca i grupa iz pojedinih legalnih organizacija i udruženja nacionalnog ili regionalnog obilježja na području BiH.

Iz OBA je upozoreno i na moguće aktivnosti obavještajnih službi iz država koje imaju nelegalan i neprincipijelan odnos prema BiH, a čiji je cilj da se dočepaju tajnih podataka.

Izetbegović

Komentarišući istup člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića na sesiji u SAD na kojoj je, govoreći o Dejtonu, kazao da je entitetsko glasanje kočnica bržem razvoju BiH, Radmanović je rekao da je poziv nevladine organizacije, odnosno Klintonove inicijative, bio pojedinačni i da Predsjedništvo na tu sesiju nije išlo sa kolektivnim stavom, te da je Izetbegović tamo iznio svoje lične stavove.

- Prirodno sa takvim stavom se ne slažem i nikada se nisam slagao, jer smatram da je u BiH kočnica nešto drugo - rekao je on.

Istakao je da je entitetsko glasanje ustavno pitanje koje je riješeno Ustavom.

Jukić ide u NATO

Predsjedništvo je za ambasadora u Belgiji pri NATO-u imenovalo Branimira Jukića, u Crnoj Gori Izmira Talića, a u Kuvajtu Senahida Bristrića.

Branimir Jukić (SDP) bio je ambasador BiH u Crnoj Gori. Na ambasadorsko mjesto otišao je sa mjesta stručnog saradnika u jednoj banci. Njegov rođeni brat je Zvonimir Jukić, izvršni direktor FTV-a. Jukića je za ambasadora ponovo predložio član Predsjedništva Željko Komšić, kao i prvog puta kada je otputovao u Podgoricu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.