BiH povlači prve poteze: Kućni red dočekuje migrante

SARAJEVO - Iako je broj migranata u BiH duže vrijeme u osjetnom padu, domaće službe povlače određene poteze da bi u potpunosti preuzele kontrolu nad privremenim prihvatnim centrima koji su namijenjeni za smještaj stranaca, a jedan od prvih koraka ka tom cilju je propisivanje hijerarhije i kućnog reda na tim adresama.

Kao i mnoge druge zemlje BiH se 2017. našla na ruti kretanja nezakonitih migranata, zbog čega su otvoreni privremeni prihvatni centri za njihov smještaj na više lokacija za koje je u dobroj mjeri bilo zaduženo osoblje iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ali u saradnji sa Službom za poslove strancima i drugim institucijama iz BiH.

Priča o preuzimanju pune odgovornosti za migrantske tokove na teritoriji BiH od strane njenih institucija otvorena je lani. Nove obrise je dobila ove godine, kada je, između ostalog, formirana svojevrsna radna grupa koja je trebalo da do aprila pripremi prijedlog plana tranzicije te potrebnih finansijskih sredstava za potrebe njegove realizacije.

Rok je, međutim, prolongiran do kraja oktobra, ali prema informacijama "Glasa" tekst prijedlog još nije finalizovan.

S druge strane, pripremljena je prva verzija Pravilnika o privremenim prihvatnim centrima za smještaj stranaca koja je upućena na konsultacije. Njime su propisani standardi funkcionisanja tih centara kao određene vrste specijalizovane ustanove za smještaj stranaca, finansiranje i način upravljanja, postupak prihvatanja, smještaj, uključujući sanitarno-higijenske i druge uslove, prehranu, medicinsku pomoć, komunikaciju sa licima izvan centra, održavanje reda i discipline, kao i druga pitanja značajna za rad.

- Korisnici su stranci koji su nezakonito ušli u BiH i/ili nemaju važeća putna dokumenta države porijekla, a mogu imati status stranaca koji nezakonito borave na teritoriji BiH i kojima nije izrečena mjera nadzora u Imigracionom centru ili imaju status stranaca koji su iskazali namjeru podnošenja zahtjeva za azil u BiH - piše u pravilniku.

Centar, uspostavljen kao centar privremenog karaktera, može biti u vidu šatorskog naselja, kontejnerskog ili drugog montažnog naselja, objekta od čvrstog materijala ili kombinovanog tipa.

- Centar se uspostavlja kao centar otvorenog tipa, ali uz uspostavljenu ogradu sa kapijama, gdje se kontroliše ulaz i evidentira izlaz iz centra - precizirano je u dokumentu.

Za funkcionisanje centara zaduženi su resori bezbjednosti, za ljudska prava i izbjeglice te civilnih poslova u Savjetu ministara, koji će dijelom iz svog budžeta finansirati dio troškova, a dio iz donacija.

- Korisnici centra dužni su se pridržavati pravilnika i kućnog reda i postupati u skladu sa upozorenjima i naredbama ovlaštenih lica te se ponašati tako da ne ugrožavaju svoje zdravlje i bezbjednost ili zdravlje i bezbjednost drugih ili imovinu centra. Ako korisnik za vrijeme boravka u centru počini krivično djelo, biće obaviješteni nadležni organi - stoji u jednom od dijelova pravilnika koji treba da usvoji Savjet ministara.

Pravilnik će biti primjenjivan, kako piše, na lokacijama "Lipa" u Bihaću, "Ušivak" u Hadžićima i "Blažuj" na Ilidži.

Služba za poslove sa strancima je od 2018. do 2024. evidentirala 172.328 migranata koji su na nezakonit način ušli u BiH ili su ostali u BiH nakon isteka vize ili dozvole boravka.

Lani su prijavljena ukupno 25.284 nezakonita migranata, što predstavlja smanjenje od 26,52 odsto u odnosu na 2023, a analiza podataka u posljednjih sedam godina pokazuje da najveći broj nezakonitih migranata dolazi iz Avganistana i Pakistana.

U privremenim prihvatnim centrima, kapaciteta 4.598 mjesta, po podacima iz evidencija nadležnih, prosječno je bilo 1.648 osoba, a posljednjeg dana 2024. godine u svim centrima boravile su 583 osobe, od čega 417 u centrima u Kantonu Sarajevo, a 166 u Unsko-sanskom kantonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.