Alkalaj potpisao 4.000 sporazuma

Svjetlana Tadić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Alkalaj potpisao 4.000 sporazuma

BANjALUKA - Ministri na nivou BiH često koriste različite povode da putuju po svijetu, a pri tom potpišu sporazume od kojih BiH rijetko ima bilo kakvu korist.

Pokazuje to i više od 15 sporazuma koji će se naći sutra pred poslanicima Parlamenta BiH kako bi se ratifikovali, te oni koji su ranije stupili na snagu.

Najbrojniji po putovanjima i potpisivanjima sporazuma je svakako ministar inostranih poslova Sven Alkalaj, a procjena je da je za posljednje četiri godine potpisao više od 4.000 sporazuma, a na dnevnom redu Predstavničkog doma sutra će se naći i onaj kojim se regulišu uslovi uzajamnih putovanja državljana BiH i Ukrajine.

Ovaj sporazum je Alkalaj potpisao 14. aprila 2011. godine u Berlinu, a sporazum kojim se reguliše plaćeni rad izdržavanih članova porodica DKP osoblja između BiH i Belgije, Alkalaj je potpisao u Briselu 28. oktobra 2010. godine.

Alkalaj je na ratifikaciju poslao i sporazum, potpisan u Sarajevu u decembru prošle godine, a kojim se ukidaju vize za nosioce diplomatskih pasošaizmeđu BiH i Alžira.

Prema podacima objavljenim na sajtu MIP-a, BiH je sa Avganistanom potpisala čak 16 ugovora iz oblasti ekonomske, kulturne i naučne saradnje, vazdušnog saobraćaja, platne i trgovinske saradnje. Sa Alžirom je potpisano 18 međunarodnih sporazuma, iz oblasti nagrađivanja stručnjaka, te pravne pomoći. Sa Ganom BiH ima deset sporazuma, od kojih nekoliko iz oblasti plovidbe. Sa Irakom postoje sporazumi o saradnji u oblasti turizma, pravnih pitanja i konzularne tematike.

Sa Kamerunom, Sejšelima, Senegalom, Somalijom, Trinidadom i Tobagom, Ugandom, Vijetnamom, Tajlandom, Mozambikom i Kostarikom trebalo bi da se sarađuje na kulturnom i prosvjetnom planu, a sa Kuvajtom na zaštiti investicija.

Pored ovoga, poslanici bi trebalo da usvoje Evropsku konvenciju o krajoliku, te da ratifikuju sporazum o kulturnoj saradnji BiH i Rumunije, a koje je ministar civilnih poslova Sredoje Nović potpisao u Strazburu još 9. aprila, odnosno u Sarajevu 26. oktobra prošle godine.

Sa Malezijom bi BiH ubuduće trebalo da sarađuje u oblasti kulture, što je Nović potpisao u Kuala Lampuru 1. jula 2008. godine, a ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović je u oktobru u Podgorici sa Crnom Gorom potpisao sporazum o poboljšanju odnosa dvije zemlje na graničnim prelazima za međunarodni i pogranični saobraćaj.

Za oblast odbrane ministar Selmo Cikotić je 14. oktobra 2010. godine u Podgorici sklopio sporazum kojim se, između ostalog, definiše da postoji mogućnost uzajamnog školovanja vojnika.

Odranije u BiH važe i sporazumi među kojima su i oni prema kojima bi BiH trebalo da sa Džibutijem i Etiopijom sarađuje u naučnim oblastima, a sa Pakistanom da "koristi nuklearnu energiju u miroljubive svrhe" i da se isporučuju brodovi i oprema za elektrifikaciju bunara.

Ministarstvo transporta i komunikacija BiH ima potpisane sporazume o vazdušnom saobraćaju sa skoro svim zemljama Evrope, ali i sa Velikom Socijalističkom Narodnom Libijskom Arapskom Džamahirijom.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice uglavnom ima potpisane ugovore o socijalnom osiguranju sa zemljama regiona.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić rekao je "Glasu Srpske" da bi novi ministar spoljnih poslova trebao da napravi analizu situacije u međunarodnim odnosima.

- Treba se utvrditi šta su stvarni prioriteti spoljne politike BiH i od čega zemlja i njeni stanovnici mogu imati koristi, a šta su sporazumi koji ničemu ne služe i koji se koriste samo kako bi se reklo da se nešto radilo - istakao je Bosić.

Dodao je da je komisija odbila izvještaj o radu MIP-a za prošlu godinu i da je tim pokazala šta misli o radu ovog ministarstva.

- Potrebno je pokrenuti točak koji je u zastoju, a to je Savjet ministara i ministri u ovom trenutku ne odgovaraju nikome, a može se desiti da se neodgovorna situacija nastavi praktično do idućih izbora - naglasio je Bosić.

Finansiranje

Parlamentarci BiH bi trebalo da ratifikuju i nekoliko finansijskih sporazuma, među kojima i onaj o finansiranju između BiH i Evropske komisije koji se odnosi na Državni program i to za 2008. i 2009. godinu.

Slično je i da sporazumom sa Njemačkom kojim je finansijska saradnja BiH sa ovom zemljom planirana još 2009. godine, ali Parlament tek sada treba da je ratifikuje.

Na dnevnom redu je i sporazum o zajmu između BiH i Fonda za međunarodni razvoj za projekat stambene obnove, te sporazum o kreditu između BiH i Unikredit banke iz Austrije za nabavku opreme za dvije bolnice u Sarajevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.