Akcija Oluja najveće etničko čišćenje u Evropi

BANjA LUKA, BEOGRAD - Služenjem parastosa i paljenjem svijeća u hramovima u Banjoj Luci i Beogradu odata je pošta svim stradalim u akciji Hrvatske vojske, policije i HVO-a na Republiku Srpsku Krajinu.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Rade Ristović, povodom obilježavanja 14. godina od progona Srba iz Hrvatske, rekao je da je u akciji "Oluja" počinjeno najveće etničko čišćenje u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

- To Evropa mora da zna i prizna. Zabrinjava činjenica da ni nakon 14 godina ne čujemo riječi kajanja za ove zločine, niti osudu onih koji su ih počinili - istakao je Ristović.

Ristović je sa porodicama stradalih i građanima upalio svijeće u Hramu Hrista Spasitelja u Banjoj Luci, poslije čega je izveden duhovno-kulturni program u kojem su nastupili Crkveni hor "Jedinstvo" i glumci Narodnog pozorišta RS.

Na groblju "Sveti Pantelija" u Banjoj Luci juče su položeni vijenci stradalim u "Oluji". 

Parastosu služenom u beogradskoj crkvi Svetog Marka povodom stradanja srpskog naroda u Hrvatskoj prisustvovali su predsjednik Srbije Boris Tadić i članovi Vlade.

Parastos je služio episkop banatski Nikanor, uz sasluženje člana Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve vladike zahumsko-hercegovačkog Grigorija i vikara patrijarha, episkopa hvostanskog Atanasija Rakite, te sveštenstva SPC.

Episkop Nikanor rekao je, poslije služenja parastosa, da izbjegli Srbi iz Hrvatske već 14 godina, kao i danas, pitaju gdje su njihovi najmiliji, ali da ostaju bez odgovora.

Nakon parastosa na platou ispred crkve Svetog Marka održan je skup izbjeglih Srba Krajišnika iz Hrvatske, sa koga je pročitana deklaracija sa zahtjevom da Srbija i Hrvatska, uz pomoć međunarodne zajednice, konačno u razumnom roku pronađu trajno rješenje za brojne probleme izbjeglih.

Okupljeni izbjegli Srbi iz Hrvatske simbolično su na jednoj tabli ostavili ključeve otetih stanova, a nosili su i transparente "Oluja još traje", "Vratite nas u RSK", "Nama su oteli stanove" i "Nastavljen genocid i poslije rata".  

Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća odbrane iz BiH, na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, Hrvatska vojska je ušla u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je prije "Oluje" živjelo više od 90 odsto Srba. Za samo nekoliko dana slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je brojala oko 30.000 vojnika.

Narod Republike Srpske Krajine, više od 200.000 ljudi, natjeran je na bezglavo povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske, pri čemu su izbjegličke kolone bile pod dejstvom hrvatske artiljerije i vojnog vazduhoplovstva.

Oni koji su ostali, a riječ je o civilima, uglavnom starijim i nemoćnim osobama, bili su izloženi teroru i nakon formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta.

Tadašnji komandant policije Mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izvještaju da je policija UN na tom području, po dolasku hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.

Hrvatski Helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom cijele operacije "Oluja" poginulo svega oko 700 civila.  

Za zločine počinjene u "Oluji" tužilaštvo Haškog tribunala optužilo je trojicu hrvatskih vojnih i policijskih generala, od kojih je najpoznatiji Ante Gotovina.

Direktor "Veritasa" Savo Štrbac rekao je da su krajiški Srbi 14 godina poslije progona iz Hrvatske i akcije "Oluja" i dalje prognanici, beskućnici, apatridi i iseljenici, opterećeni epitetima agresora i ratnih zločinaca.

Tadić  

Predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je da su povratak izbjeglih, problemi vezani za vraćanje imovine Srba u Hrvatskoj, kao i proces ekshumacije i identifikacije žrtava, pitanja koja se moraju rješavati u okviru poboljšanja sveukupnih odnosa Srbije i Hrvatske.  

Tadić je, povodom četrnaeste godišnjice akcije "Oluja", razgovarao sa delegacijom Udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj.  

Predstavnik Udruženja Čedomir Marić prenio je Tadiću da se prema njihovim podacima, oko 2.230 osoba srpske nacionalnosti vode kao nestale u Hrvatskoj.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.