Akademija povodom 31 godine od egzodusa Srba sa Vozuće: Sjećanje nije mržnja već opomena da se ne ponove stradanja

DOBOJ - Premijer Republike Srpske Savo Minić, koji je danas u Doboju prisustvovao akademiji povodom 31 godine od egzodusa Srba sa Vozuće, doline rijeke Krivaje, te zapadnog i južnog dijela Ozrena, istakao je da sjećanje nije mržnja već opomena da se stradanja ne ponove.

Minić je napomenuo da se još traga za 129 srpskih boraca i civila sa tog područja, te podsjetio na zvjerske zločine nad Srbima koje su na ovom području počinili pripadnici odreda "El mudžahedin".

On je zahvalio gradu Doboju i drugim lokalnim zajednicama koji su tada pružile utočište prognanim Srbima sa tog područja, te naglasio da Vlada Republike Srpske čini sve da maksimalno podigne nivo dostojanstva srpskog borca.

Minić je naglasio da srpski narod mora da bude svjestan kakve su bile žrtve za slobodu koju danas uživaju, te da se i danas mora voditi jedna institucionalna borba da bi se očuvala Republika Srpska.

Premijeru Miniću danas je Zavičajno udruženje "Zavidovićani" uručilo zahvalnicu.

Zoran Blagojević, predsjednik Zavičajnog udruženja "Zavidovićani" sa sjedištem u Doboju, koji je bio ratni Načelnik štaba Četvrte ozrenske lake pešadijske brigade Vojske Republike Srpske, apelovao je da proces traženja nestalih lica ponovo preuzmu institucije Republike Srpske, budući da se i dalje traga za 129 srpskih boraca i civila.

On je podsjetio da za zločine na prostoru Vozuće niko nije odgovarao, osim dvojice muslimanskih generala Rasima Delića i Sakiba Mahmuljina, kojem je poslije presude omogućeno da pobjegne u Tursku.

Nekadašnji mještanin Vozuće Smiljka Savić je 1995. godine izgubila muža čije su tijelo pronašli tek nakon devet godina na lokaciji Smrekovača.

Ona kaže da poslije 31 godine i dalje ostaju živa sjećanja na te događaje.

Zamjenik gradonačelnika Doboja Dijana Kalenić naglasila je da su porodice protjerane sa područja doline rijeke Krivaje našle bezbjednost i utočište upravo u Doboju i da Gradska uprava podržava rad Zavičajnog udruženja "Zavidovićani".

- Ova akademija ima poseban značaj za našu lokalnu zajednicu i ona je naše zajedničko obećanje da se nikada neće zaboraviti šta se desilo u istoriji i da imamo obavezu da obilježavanje godišnjica tog stradanja prenesemo na mlađe generacije ali ne da mrze, već da poštuju i vrednuju slobodu - izjavila je Kalenićeva.

Ona je podsjetila na institucionalne mjere kojima Vlada Republike Srpske pomaže porodice poginulih i demobilisanih boraca.

Akademiji su uz nekadašnje protjerane srpske stanovnike iz Vozuće, doline Krivaje, sa južnog i zapadnog Ozrena prisustvovali i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Danijel Jošić, zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović, predstavnici opština Petrovo i drugih lokalnih zajednica.

U četvrtak, 10. septembra, biće održan marš "Stazama egzodusa", a planirano je da se učesnici okupe u Tumarama na Ozrenu odakle će se kretati postojećom stazom kamionskog puta maršrutom Tumare-Brijesnica Gornja-Kvrga Malčići-Borovci-Lozna-Stog.

Riječ je o kamionskom putu kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH.

Srbi iz Vozuće protjerani su sa vjekovnih ognjišta u ofanzivi takozvane Armije BiH pod nazivima "Uragan", "Farz" i "Badr el Bosna".

Masovno stradanje Vozućana 

Masovno stradanje Vozućana dogodilo se od 10. do 24. septembra 1995. godine usljed ofanzive 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda "El mudžahedin", te NATO bombardovanja potpomognutog njihovim jedinicama za brza dejstva, kao i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga.

Tada je:

•  spaljeno više od 30 srpskih sela,
• protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova,
• ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za većim brojem još traga.

Padom Vozuće, okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke i tuzlanske regije. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.