Siniša Karan: Ovo je trenutak kada branimo Ustav i pravo

Kandidaturu za predsjednika Republike Srpske sam, prije svega, prihvatio jer želim dati svoj doprinos odbrani institucija Republike Srpske i odbrani dejtonske BiH. Republika Srpska trpi neviđene udare neustavnih pravosudnih institucija. Srpska je dovedena u situaciju da se, kroz sudski proces protiv legalno izabranog predsjednika, dovode u pitanje princip ustavnosti i narodna volja.

Izjavio je to za "Glas" kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima za tu poziciju. 

- Pred nama nisu "obični" izbori, niti je u pitanju bilo kakva lična ambicija. Ovo je trenutak kada se brani ustavni poredak, kontinuitet institucija i pravo našeg naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini, a ne da mu odluke donose neizabrani stranci i dio političkog Sarajeva. Kao profesor ustavnog prava i čovjek koji je čitav radni vijek proveo u institucijama, osjećam obavezu da svoje znanje i iskustvo stavim u službu odbrane Srpske. Sa druge strane, ovo je i borba za nastavak započetih politika i projekata. Politika predsjednika Milorada Dodika i SNSD-a je politika zaštite dejtonske pozicije Republike Srpske i njenog ekonomskog razvoja. Pristao sam da budem kandidat, jer znam da je Srpskoj potreban kontinuitet, mir i stabilnost, a ne avanture i eksperimenti pod pritiskom tuđih ultimatuma – rekao je Karan. 

GLAS: Tokom kampanje ste isticali i to da je 23. novembar zapravo plebiscit kada Srpska treba da kaže jasno "ne" tuđem nametanju i "da" putu slobode, razvoja i ustavnosti? Koliko su ovi izbori, na kraju, važni za Srpsku? Šta je, uslovno rečeno, u igri?

KARAN: Nedjelja, 23. novembar, je dan kada narod Republike Srpske odlučuje da li će prihvatiti logiku protektorata, u kojoj neizabrani stranac poništava izbornu volju građana ili će jasno reći da se odluke vezane za Srpsku donose isključivo u njenim institucijama. Zbog toga je riječ o plebiscitu. U nedjelju narod Srpske ne bira samo predsjednika Republike, već i odlučuje da li će se Srpska voditi iz Banjaluke i njenih institucija ili iz tuđih kancelarija izvan Republike Srpske. Narod će odlučiti o tome kakve vrijednosti prihvata. Na jednoj strani su mir, očuvanje ustavnog poretka i budućnost generacija koje dolaze, a na drugoj nestabilnost, unitarizacija i poništavanje prava srpskog konstitutivnog naroda. Ako prihvatimo da se izborna volja može poništiti jednim potpisom stranca, sutra će se dovoditi u pitanje svaka odluka naših institucija. Naš cilj je da 23. novembra potvrdimo dejtonsku poziciju Srpske, suverenističku politiku SNSD-a i da pokažemo da se o Republici Srpskoj odlučuje isključivo u Republici Srpskoj.

GLAS: Koliko je poljuljan temelj institucije predsjednika Republike Srpske?

KARAN: Institucija predsjednika Republike Srpske, kao oličenje Republike Srpske, je direktno napadnuta. Kada se predsjedniku Republike sudi zbog toga što je izvršio svoju ustavnu obavezu i proglasio zakon koji je usvojen u Narodnoj skupštini, onda je svima jasno da nije na udaru samo jedan čovjek, već sama institucija predsjednika i ustavni poredak Republike Srpske. To je suština ovog procesa. Ipak, moramo znati da je temelj institucije predsjednika dvojak: Ustav i narod. Ustav jasno propisuje položaj i ovlašćenja predsjednika, a narod na izborima daje legitimitet. Niko sa strane ne može poništiti tu vezu ako smo mi unutar Srpske jedinstveni. Moja je namjera da, kao budući predsjednik, ako mi narod povjeri mandat, radim marljivo i odgovorno u skladu sa Ustavom, bez uzmicanja pred bilo kim ko taj Ustav pokušava da poništi.

GLAS: Može li Srpska da stane u kraj nametanju odluka od strane stranaca?

KARAN: Republika Srpska je više puta pokazala da može da stane u kraj nametanju, onda kada njene institucije djeluju jedinstveno i kada postoji jasna politička volja da se brani dejtonski poredak. Nametnuto (ne)pravo, odluke (ne)izabranih stranaca i politički aktivizam OHR-a nisu dio Ustava BiH, niti Dejtonskog sporazuma. Zato je naš odgovor povratak slovu Dejtona i poštovanje procedura, a ne proizvoljna tumačenja i stvaranje novog, paralelnog ustavnog sistema bez saglasnosti entiteta. Kao predsjednik ću insistirati da institucije Srpske poštuju sve što je u skladu sa Ustavom BiH i Ustavom Republike Srpske, ali da ništa ne prihvataju što ustavima nije predviđeno. To znači odbijanje neustavnih akata, jasnu političku, pravnu i diplomatsku borbu, kao i korišćenje svih mehanizama zaštite entiteta i srpskog konstitutivnog naroda. Mi ne rušimo BiH, mi branimo dejtonsku BiH od onih koji bi da je prekroje bez saglasnosti tri naroda i dva entiteta.

GLAS: Ima i onih koji SNSD-u, time i Vama, zamjeraju upravo to što poistovjećujete svoj mandat sa stabilnošću Srpske. Šta Vi kažete na to?

KARAN: Republika Srpska je veća i važnija od bilo koje stranke i bilo kog čovjeka. Ne poistovjećujemo mi Srpsku sa SNSD-om, nego dio naših političkih protivnika pokušava da odvoji Republiku Srpsku od onih politika koje je godinama štite. SNSD je, zajedno sa koalicionim partnerima, nosilac politike očuvanja dejtonske pozicije Republike Srpske, politike saradnje sa Srbijom i politike koja ne prihvata da stranci pišu zakone. Kada kažemo da je stabilnost Srpske vezana za te politike, ne govorimo o pojedincima, nego o pravcu u kojem treba da ide Republika Srpska. Svako može da kritikuje SNSD, to je suština demokratije. Ali niko nema pravo da relativizuje činjenicu da se napadima na institucije i na legalno izabrane predstavnike suštinski podriva stabilnost i dovodi u pitanje opstanak Republike Srpske. Ja ću, kao predsjednik, biti predsjednik svih, i onih koji glasaju za mene i onih koji glasaju za druge. Ali neću biti neutralan kada je u pitanju odbrana ustavne pozicije Srpske. Tu ne smije biti neutralnih.

Biću sa narodom 

GLAS: Šta i kako planirate da radite sa pozicije predsjednika Republike, ukoliko Vam građani ukažu povjerenje?

KARAN: Pozicija predsjednika Republike kumulativno nalaže ustavnu odgovornost, političku mudrost i ličnu obavezu da se predano radi u interesu Republike Srpske i naroda. Moja politika će počivati na četiri stuba. Prvi je ustavni legalitet - odlučna zaštita izvornih dejtonskih nadležnosti Srpske i mehanizama zaštite entitetske i nacionalne ravnopravnosti. Drugi je dijalog - unutar Srpske, sa partnerima u regionu, svijetu i sa svima u BiH koji su spremni da poštuju Ustav. Treći je ekonomija - jer bez samostalne ekonomije nema suverenosti. Ustavni položaj brani se konkretnim rezultatima, a ne samo velikim riječima. Četvrti je mir - čvrst stav u odbrani Srpske i očuvanje mira i stabilnosti. Kao predsjednik biću konstantno sa narodom, u svim krajevima Srpske, slušajući probleme ljudi i čuvajući institucije od političkih eksperimenata. Koristiću sva ovlašćenja koja mi Ustav daje da štitim Republiku Srpsku i da, zajedno sa institucijama i predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, obezbijedim da Srpska ostane stabilan, ustavno utemeljen i razvijen državotvorni subjekat u dejtonskoj BiH.

ZAKUPLjEN PROSTOR

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.