Vladimir Usorac: Otpis dugova spas zapoljoprivrednike

Činjenica je da sada mnogo lakše ulazimo u jesenju sjetvu s obzirom naloše vremenske prilike koje su nas pratile tokom godine i velike gubitke koje smo imali.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac. 

* GLAS: Da li su poljoprivrednici u RS spremni za početak jesenje sjetve?

USORAC: Jesenja sjetva počinje od 1. oktobra, a dug koji je Vlada RS otpisala poljoprivrednicima biće investiran u sjetvu. Činjenica je da sada mnogo lakše ulazimo u jesenju sjetvu s obzirom na loše vremenske prilike koje su nas pratile tokom godine i velike gubitke koje smo imali. S obzirom na to da nismo riješili pitanje sa mlinarima, pšenice ćemo opet malo zasijati, a više ćemo se posvetiti kulturama koje služe za ishranu stoke i koje lakše prodajemo.

* GLAS: Koji su najveći problemi sa kojima se trenutno susreću poljoprivrednici i kako ocjenjujete ukupno stanje u poljoprivredi RS?

USORAC: Najveći problemi su razni trgovački lobiji, kao i nelojalna konkurencija na domaćem tržištu. Takođe, veliki problem je i "šuplja" državna granica kroz koju je moguće uvesti sve i svašta uz smanjene dažbine. Zbog toga naša roba u pogledu cijena ne može biti konkurentna uvoznoj, a ljudi kupuju ono što je jeftinije bez obzira na kvalitet.

* GLAS: Koliki je značaj za poljoprivrednike imao otpis 30 miliona maraka duga za đubrivo i gorivo?

USORAC: Znate li kolika je radost kada nekome ko ima kredit kažete da će te mu otpisati čitav dug? Mi smo uzeli kredit u đubrivu i nafti zbog poplava i lošeg vremena koje nas je pratilo tokom čitave godine. Kada je trebalo sunce, padala je kiša, a kada je trebala kiša, bilo je sunce. Zbog toga su ovogodišnji prinosi za 60 odsto manji. Kada su prinosi toliko smanjeni, jasno je da poslujete sa gubitkom jer ko na poljoprivredi može da zaradi toliko? Drago nam je da je Vlada prihvatila naš prijedlog da se poljoprivrednicima otpiše dug kako bi se na neki način spasli i iduće godine mogli da uđu u sjetvu.

* GLAS: Formirana je i otkupna cijena pšenice. Vi ste ranije izjavljivali da su poljoprivrednici iz RS pšenicu izvezli u Tursku po niskim cijenama jer nije bilo interesa na domaćem tržištu. Zbog čega nije bilo interesa?

USORAC: Pšenica je prodata i ne vjerujem da značajnih količina trenutno ima na tržištu. Vlada sada pokušava da ispravi ono što su mlinari "zabrljali". Sada imamo situaciju da se pri uvozu samo na brašno plaćaju prelemani, dok se na uvoz pšenice i ostalog repromaterijala ne plaćaju, tako da su jedino mlinari zaštićeni. Postavlja se pitanje nelojalne konkurencije i pogodnosti na tržištu koje su stvorene mlinarima. Poslije izbora ćemo tražiti da se ukinu prelemani i na brašno, tako da svi budemo ravnopravni na tržištu. Nama je novac trebao odmah tako da smo svoju pšenicu izvezli u Tursku po 35 feninga po kilogramu. Čudno je da njima kvalitet odgovara, a našim mlinarima je sporan.

* GLAS: Još nije postignut dogovor o otkupnoj cijeni mlijeka. Dokle se tu stiglo i u čemu je problem?

USORAC: Tražili smo povećanje otkupne cijene na 68,3 feninga po litru, ali još nismo postigli dogovor sa mljekarama. Nama je bitno da se poveća cijena kako bi rentabilno poslovali, ali takođe nam je jako važno da dobijemo novac na vrijeme. Zbog toga nismo napravili apsolutni pritisak na mljekare jer se plašimo šta će se desiti ako uspijemo da povećamo cijenu, a ne dobijemo isplatu na vrijeme. Pokušavamo da sagledamo i probleme mljekara, ali mi ne možemo poslovati sa gubitkom i nastojaćemo u idućem periodu da dođemo do dogovora s njima.

* GLAS: Ima li na tržištu RS dovoljno mlijeka?

USORAC: Mlijeka ima dovoljno, svaki dan se izvozi 100.000 litara sirovog mlijeka tako da smo od ozbiljnog uvoznika postali ozbiljan izvoznik mlijeka u regionu. Uz nova ulaganja, koja smo dogovorili s Vladom već početkom iduće godine, proizvodnja sirovog mlijeka će biti povećana za 15 odsto. 

Zloupotrebe

* GLAS: Ima li sada zloupotreba od strane poljoprivrednika prilikom dobijanja podsticaja?

USORAC: I sada ima pokušaja, ali izradom novih pravilnika i seta zakona koje je uradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS te zloupotrebe svedene su na minimum. Možemo reći da su to sada sporadični slučajevi. Ranije se dešavalo da poljoprivrednici prijave duplo veće količine zasijanih površina od onih koje su zaista zasijali, bilo je i slučajeva da su premije za mlijeko dobijali oni koji nemaju nijednu kravu. Po meni i Udruženju na čijem sam čelu, glavni posao koje je uradilo ovo ministarstvo upravo je uvođenje reda u ovoj oblasti. Zato su premije ove godine redovne i nema nikakvih dugovanja prema poljoprivrednicima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.