Vječiti stražar između neba i zemlje

FOČA - Putnici koji prođu Tjentište i uđu u nedirnutu divljinu kanjona Sutjeske, sazdanu od vitkih borova izraslih u kamenu, biće očarani nestvarnim prizorom. Dvije stijene na kamenitoj litici, razmakle se tek toliko da se vidi plavetnilo neba.

- Ovaj neobični, zaljubljeni susret dvije stijene, kroz čiji razmak može proći samo jedna osoba, odavno je nazvan Vratar. Za njega kažu da je vječiti stražar između neba i zemlje. Ovdje su uistinu vrata zemlje Sv. Save, kasnije nazvane Hercegovina i Bosne. Tu je sada razmeđa dviju opština Foče i Gacka - pričaju mještani.

Stari istorijski zapisi pominju Vratar u 15. vijeku, kao važno mjesto na trgovačkom putu Foča-Dubrovnik.

Stari Fočaci su "gošparima u Dubrovniku", na moru, karavanima dopremali suve šljive, opranu vunu, štavljene kože i nadaleko poznate noževe, te kujundžijske proizvode, kakvih nije bilo nadaleko, a otuda donosili so, biber, svilu, posuđe iz Venecije itd.

Zna se pouzdano da je Vratar, nedaleko od Tjentišta, od 1412. do 1450. godine bio carinarnica Sandalja Hranića i njegovog sinovca hercega Stefana Kosače, u narodu poznatog kao herceg Šćepana, po kome je cijela oblast nazvana Hercegovinom.

To je, koliko se zna, prva i jedina carina na ovim prostorima u 15. vijeku.

Stari spisi pišu da je i stara kuća hercega Šćepana bila na Tjentištu, u kojoj je bio konak, gdje su konačili tada veoma važni ljudi na putu za Dubrovnik. Na izlazu iz Tjentišta je i Suha, najmanje selo u nekadašnjoj Jugoslaviji, sa svega dvije kuće. Danas nema nijedne, uništene su u proteklom ratu. Posljednji stanovnici Suhe bili su šumar Sreto Obradović i njegova žena Mitra, koji danas žive na Tjentištu. Inače se i Suha u istorijskim zapisima spominje kao značajno trgovačko selo u srednjem vijeku, koje je tada imalo dvadesetak kuća.

Legenda

Prema legendi svi koji su se karavanima radi trgovine kretali  putem od istoka prema zapadu, morali su naići na Vratar, na kome je moćni herceg Šćepan podigao utvrđenje, platiti carinu ili se vratiti. Ovuda se išlo samo danju, jer se uski prolaz noću zatvarao gvozdenim lancem i klinovima usađenim u stijene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.