Višković: Neophodan dodatni napor na unapređenju bezbjednosti saobraćaja

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Višković: Neophodan dodatni napor na unapređenju bezbjednosti saobraćaja

BANjALUKA - U Banjaluci je danas počela XV međunarodna konferencija „Bezbjednost saobraćaja u lokalnoj zajednici“, koja već deceniju i po na jednom mjestu okuplja saobraćajne stručnjake iz Republike Srpske, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i drugih evropskih zemalja.

Konferenciju organizuju Ministrstvo saobraćaja i veza Republike Srpske i Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, uz pokroviteljstvo i nesebičnu podršku Vlade Republike Srpske, Savjeta za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske i Evropskog savjeta za bezbjednost saobraćaja.

Organizatori konferencije, kao i prethodnih godina, na samom početku uručili su priznanja i nagrade najzaslužnijim institucijama, ustanovama i pojednicima, koji su u prethodnom periodu dali nemjerljiv doprinos unapređenju bezbjednosti saobraćaja.

Dobitnik Plakete za veliko i nesebično zalaganje na unapređenju bezbjednosti saobraćaja u Republici Srpskoj je v.d. direktora JP „Autoputevi Republike Srpske“ Radovan Višković, koji se u ime svih nagrađenih obratio učesnicima konferencije, izrazivši nadu da će ovogodišnji skup stručnjaka u ovoj oblasti iznjedriti nove ideje i prijedloge, a koji će dovesti do unapređenja kompletnog sistema saobraćaja na našim putevima.

Direktor Višković je naglasio kako je zajednički rad na polju poboljšanja stanja u sferi saobraćaja, ali i podizanja nivoa saobraćajne kulture, od izuzetne važnosti, posebno ako se u obzir uzmu nepovoljni statistički podaci o broju smrtno stradalih u saobraćajnim nezgodama. Prema njegovim riječima, sa istim problemom susreću se i evropske zemlje, a ništa bolje stanje nije na globalnom planu, te bi se u pojedinim slučajeva mogla povući paralela između stradanja na putevima i u ratnim sukobima.

Zbog toga je, poručio je direktor Višković, neophodno zajedničko institucionalno djelovanje, uz stručni i naučni pristup ovoj oblasti, kako bi se utvrdili jasni pravci i aktivnosti na poboljšanju prilika u saobraćaju.

Sa svoje strane, JP „Autoputevi Republike Srpske“, kazao je Višković, rade sve što je u moći tog javnog preduzeća da Republika Srpska što prije dobije mrežu savremenih saobraćajnica prve kategorije. On je podsjetio da Srpska u ovom trenutku ima izgrađenih 111 kilometara, te da je u izgradnji 114,5 novih kilometara, a da se intenzivno radi na pripremi i realizaciji novih projekata.

-Struka i nauka jednoglasni su u ocjeni da su auto-putevi najbezbjednije saobraćajnice i zbog toga se intenzivno radi na realizaciji projekata u putnoj infrastrukturi. Ono na čemu se mora raditi jeste edukacija samih učesnika u saobraćaju, a podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske dovoljno govore o tome šta su najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda – poručio je direktor Višković, podsjetivši da brzina i samo sekund nepažnje najčešće mogu da koštaju života.

U toku plenarnog dijela prvog dana konferencije, predstavljene su i konkretne aktivnosti JP „Autoputevi Republike Srpske“ u dijelu, koji se odnosi na bezbjednost saobraćaja. Šef Odjeljenja za saobraćaj u JP „Autoputevi Republike Srpske“ Nikola Ćopić kazao je da se u poslednjih šest godina na auto-putevima dogodila 1.001 saobraćajna nezgoda, od čega je osam bilo sa poginulim licima i 17 sa teže povrijeđenim učesnicima u saobraćaju, dok je u 905 slučajeva u pitanju nezgoda sa materijalnom štetom, što jasno govori o značaju auto-puteva u cijelom sistemu bezbjednosti saobraćaja.

Ćopić je naveo da su dionice auto-puta E 661 Gradiška – Banja Luka i „9. januar“ Banja Luka – Doboj tokom 2021. godine bili predmet provjere bezbjednog sistema, urađene sa Svjetskom bankom, te da uz analizu rada centara za održavanje i kontrolu saobraćaja u Kladarima i Laktašima, to predstavlja osnovu za sledeće korake u pravcu podizanja nivoa bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju na auto-putevima u Srpskoj. Prvi korak predstavlja procjenu cijele mreže, odnosno razvrstavanje dionica prema nivou rizika, dok se drugi korak odnosi na vještačku inteligenciju, odnosno analizu konflikata na snimcima postojećih kamera. Treći korak, pojasnio je Ćopić, odnosi se na dubinsko istarživanje nezgoda kroz pilot projekat, koji bi trebao da ponudi odgovor na pitanje zašto se nesreće dešavaju, dok se četvrti korak odnosi na ciljane radove na unapređenju kvaliteta zaštitnih ograda, petlji, prilaza naplatnim stanicama, kao i mjerenje efekata prije preduzetih mjera i nakon toga.

Uz sve ovo, JP „Autoputevi Republike Srpske“, osim izgradnje novih kilometara auto-puteva i ravnomjernog razvoja saobraćajne infrastrukture u cijeloj Republici, posebnu pažnju posvećuju korisnicima usluga, kako bi putovanje auto-putevima bilo što jednostavnije, lakše i bezbjednije. U tom smjeru, kazao je Ćopić, preduzeće nastoji da što više populariše uslugu elektronske naplate putarine, koja korisnicima nudi brže, bezbjednije i povoljnije plaćanje putarine, a od juna ove godine, sistem ENP usklađen je sa istim sistemom u Srbiji, tako da putnici iz Republike Srpske jednim TAG uređajem mogu da plaćaju putarinu i na auto-putevima u Srbiji.

Ćopić je kazao da ova usluga, kao i ostale pogodnosti, koje će tek biti ponuđene korisnicima, za cilj imaju privlačenje saobraćaja na auto-puteve, kao najbezbjednije saobraćajnice.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.