Više novca za "sigurne kuće"

Jedan od osnovnih preduslova za što uspješniju borbu protiv nasilja u porodici jeste pronalaženje odgovarajućih načina finansiranja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve tog nasilja, zaključili učesnici okruglog stola

BIJELjINA - Nasilje u porodici predstavlja ozbiljan društveni problem, u čije je rješavanje potrebno uključiti sve ustanove. Jedan od osnovnih preduslova za što uspješniju borbu protiv nasilja u porodici je pronalaženje sistemskih načina finansiranja sigurnih kuća za žene i djecu žrtve. Ovo je zaključeno na okruglom stolu pod nazivom "Finansiranje sigurnih kuća u Republici Srpskoj" koji su u petak u Bijeljini organizovale aktivistkinje udruženja "Lara" iz Bijeljine, "Budućnost" iz Modriče i "Udružene žene" iz Banje Luke. Prema riječima predsjednice organizacije "Udružene žene" Nade Golubović, istraživanje republičkog i budžeta tri lokalne zajednice pokazalo je da se za sva socijalna davanja izdvaja veoma malo novca. Na nivou opština za ove namjene izdvaja se od tri do četiri odsto ukupnih budžetskih sredstava, tako da je vrlo teško iz ovako minimalnih sredstava izdvojiti i novac za finansiranje privremenih skloništa za žrtve porodičnog nasilja. - Naša je preporuka da se izdvajanja povećaju i da se dio novca izdvoji za ove namjene. Smatramo da bi se rad sigurnih kuća trebao finansirati iz budžeta lokalnih zajednica i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, odnosno da bi ovo pitanje trebalo biti sistemski riješeno - rekla je Golubović. Na okruglom stolu u Bijeljini, kome su pored aktivistkinja nevladinih organizacija prisustvovali i predstavnici zakonodavnih i sudskih organa, kao i predstavnici bijeljinskog Centra za socijalni rad, rečeno je da postoji i problem zakonskih rješenja koja ne predviđaju mogućnost da centri za socijalni rad preuzmu finansiranje sigurnih kuća. - Zakon o socijalnoj zaštiti ne prepoznaje žene žrtve porodičnog nasilja kao korisnike socijalne pomoći. Sve ono što se pruža kao pomoć ženama žrtvama nasilja je stvar dobre volje i procjene ljudi koji rade u institucijama, jer ih Zakon o socijalnoj zaštiti ne obavezuje - rekla je Radmila Žigić, predsjednica "Lare". Ona je naglasila da se nada da će novim zakonskim rješenjima, prije svega donošenjem Zakona o zaštiti žrtava nasilja u Republici Srpskoj, ovaj propust biti prevaziđen. Uvođenjem porodičnog nasilja u Krivični zakon Republike Srpske, stanje u ovoj oblasti se donekle unaprijedilo jer je nasilje u porodici od prije sedam godina kod nas inkriminisano kao krivično djelo, ali s obzirom na to da društvo ništa ne pruža žrtvama postoji opasnost da će one gubeći povjerenje u sistem ponovo početi da ćute o ovom problemu i da će sve manji broj njih biti spreman da se obrati za pomoć institucijama, zaključeno je ovom prilikom. V. JEVTIĆ SKLONIŠTA Na području Srpske danas djeluju samo dvije sigurne kuće i to jedna u Modriči i jedna u Banjoj Luci, a nevladine organizacije, koje se bave ovim problemom, smatraju da je potrebno bar pet ovakvih skloništa osnovanih na regionalnom principu. Organizovanjem ovog okruglog stola u Republici Srpskoj je započela kampanja "Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" koji se provodi pod pokroviteljstvom UN.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.