Vaskršnji rituali za sreću i blagostanje

BIJELjINA - Najveći pravoslavni praznik Vaskrsenje Hristovo u semberskoj ravnici i na majevičkom pobrđu obilježava se nizom običaja koji se ne upražnjavaju u drugim krajevima.

Obilježavanje Vaskrsa počinje u Lazarevu subotu, tradicionalnim plesom lazarica, djevojčica odjevenih u raznobojnu lepršavu odjeću, koje prate muzičari violinisti, harmonikaši i tamburaši.

- Lazarice idu od kuće do kuće, pjevajući i igrajući za zdravlje domaćina i napredak njegove porodice. Za nagradu dobijaju na poklon slatkiše, novac, suvo meso, slaninu ili neku drugu vrstu hrane - rekao je direktor Muzeja Semberije Mirko Babić.

On je dodao da običaj Lazarica, za razliku od drugih pravoslavnih svetkovina, nikada nije prekidan u Semberiji, a najviše su ih upražnjavali Karavlasi, daroviti muzičari iz sela Batković pored Bijeljine.

Lazarske pjesme pjevaju žene Karavlaha, djevojčice plešu, a muškarci ih prate svirkom violina i kontrabasa.

- U novije vrijeme lazarice organizuje SKUD "Semberija" u centru Bijeljine. One po liturgiji u hramu svetog velikomučenika Georgija idu ulicama do platoa ispred opštinske zgrade. Tu ih dočekuje veliki broj građana, gdje one pjevaju i plešu - kaže Babić.

Praznovanje Vaskrsa nastavlja se na Cvijeti danom dječije radosti, kada u crkvama dobijaju vrbove mladice. Djeca najčešće idu u manastir Tavnu.

- Većina semberskih domaćina u radne dane kreči voćnjake, uređuju dvorišta i kuće. Pošto je to vrijeme intenzivnih poslova u ratarstvu nastoji se da se što više zasije njiva, kako bi se od Velikog četvrtka praznovalo - rekao je Babić.

Običaj je da se na Veliki petak boje vaskršnja jaja. Prvo obojeno jaje uvijek je crveno i ostavlja se u kući do idućeg Vaskrsa da štiti ukućane i imanje od nevolja. To je čuvarkuća, a prošlogodišnje jaje se zakopava ispod neke mlade voćke.

- Veoma je bitno u ravnici da se na Vaskrs oblači nova odjeća, jer se vjeruje da tako odjeveni ukućani budu blagosloveni cijele godine. To je i znak da se očekuje rodna godina pošto tog dana prestaje veliki post vaskršnja gozba je bogata - kaže Babić.

U nekim selima drugi dan Vaskrsa Vaskršnji ponedjeljak obilježava se kao molitva ili preslava. Nekada su održavani i vašari na kojima su se okupljali mještani okolnih sela. Običaj je da se posjećuju se groblja, a u nekim selima se to čini na Mali Vaskrs.

Odmah po proslavi Vaskrsa Semberci ponovo prionu na posao, nastavljajući proljećne radove, a onda se pripremaju za novu svečanost obilježavanje Đurđevdana. I to je veliki kolektivni događaj u ravnici praznik za pamćenje isto kao i Vaskrs.

Igra kolčića

Hadži Cvijetin Pejčić kaže da se u Suvom Polju zadržao jedinstven običaj igra kolčića na Vaskrs.

- Mještani se okupljaju na molitvištu i prvo se tucaju šarenim jajima, a onda pobiju kolčić u zemlju, na njegov vrh postave metalne novčiće, a onda to gađaju palicom. Pobjednik je onaj ko pogodi koliko će novčića pasti na "glavu" ili "pismo". Za svaki pogođeni novčić dobija se po jedno šareno jaje - kaže Hadži Cvijetin Pejčić.

Ovaj i mnogi drugi vaskršnji običaji vezan je za stare čobanske igre donesene iz starog zavičaja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.