Foto: Vaskrs život i radost
BANjALUKA - Pravoslavna i katolička crkva proslavljaju u nedjelju najradosniji hrišćanski praznik Vaskrsnuće Isusa Hrista na Golgoti.
- Pravoslavci Mostara i ove godine dočekuju najveći hrišćanski praznik - Vaskrs u radosti i nadi da će svima biti bolje, pa i njima, kaže paroh mostarski Radivoje Krulj.
On je rekao da je sveradosna poruka Vaskrsa život i radost.
- Posebna je radost i prilika ta što svi hrišćani svijeta ove godine zajedno slave praznik Vaskrsenja Isusa Hrista. Zato prenosimo poruke i pravoslavcima i katolicima u želji da ovaj praznik dočekaju u miru, radosti, napretku, sreći i svakom dobru - dodaje on.
U svim pravoslavnim i katoličkim hramovima u Republici Srpskoj povodom Velikog petka služene su posebne službe koje se zovu carski časovi.
Veliki petak, kada je, prema vjerovanju, Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, gdje je umro, obilježile su sve hrišćanske crkve i vjernici.
Na Veliki petak Isus je odveden iz kuće prvosveštenika Kajafe kod rimskog prokuratora Pontija Pilata, koji ga je osudio da bude razapet na krstu.
Gledajući šta narod i vojnici rade s njim, rekao je: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade".
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva.
U pravoslavnim hramovima u RS u petak je služeno Večernje sa iznošenjem plaštanice, malo povečerje i plač majke Božije.
Veliki broj vjernika u petak poslije podne okupio se u Hramu Hrista Spasitelja u Banjoj Luci, gdje je služena sveta arhijerejska liturgija sa iznošenjem Plaštanice.
- Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, a običaj je da se posti sedam nedjelja prije njega. Na Veliki petak posebno bi se trebalo voditi računa o postu, a hrana se tog dana pravi na vodi. U subotu je obavezno farbanje jaja, koja se služe uz nedjeljni svečani ručak - istakla je Banjolučanka Gospa Kremenović.
Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj služio je uveče na Veliki petak Večernje sa iznošenjem plaštanice u hramu Svetog proroka Ilije na Sokocu.
U Sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Trebinju ujutro na Veliki petak služeni su carski časovi, dok je poslijepodne služeno Večernje sa iznošenjem plaštanice, malo povečerje i plač majke Božije, a uveče statije sa ophođenjem oko hrama.
Svete arhijerejske liturgije služe se i na Veliku subotu koju Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici proslavljaju kao dan kada je Isus Hristos pogreben i kada je sišao u podzemni svijet - Ad i dušama umrlih donio Jevanđelje.
Liturgije su služene i u svim katoličkim crkvama. Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić naveo je u uskršnjoj poruci da se Hristovo uskrsnuće slavi kao temelj vjere i izvor nade.
- Kroz pokoru, post i odricanje nastojali smo da ojačamo svoju vjerničku slobodu od svih zlih sklonosti i tako učvrstimo svoje vjerničke korake za Gospodinom - ističe kardinal Puljić u uskršnjoj poruci koju je u petak pročitao.
Podsjećajući da katolici i pravoslavci ove godine isti dan proslavljaju najveći hrišćanski praznik, kardinal Puljić je sretne i blagoslovene dane Hristovog vaskrsnuća poželio svim hrišćanima.
U svim katoličkim crkvama, na Veliki petak ujutro, služena je služba koja se zove spomen muke i smrti Kristove. Banjolučki biskup Franjo Komarica predvodio je ovu službu u Banjoj Luci u katedrali Svetog Bonaventure.
Njegova svetost patrijarh srpski Irinej služiće Svetu liturgiju na Vaskrs u ponoć u Spomen-hramu Svetog Save na Vračaru.
Patrijarh Irinej služiće na Veliku subotu liturgiju Vasilija Velikog u crkvi Svetog Marka u Beogradu u devet časova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
Najnovije vijesti iz rubrike