Foto: Agencije
| Ilustracija
SARAJEVO - Služba za poslove sa strancima je od 1. januara do 30. septembra evidentirala 13.603 migranta u BiH, što je za oko 40 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a u istom periodu je za 3.172 strana državljanina izrečena mjera protjerivanja, izjavio je Srni direktor ove službe Žarko Laketa.
Prema njegovim riječima, od 13.603 migranta 9.960 je iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil.
Zemlje iz kojih dolazi najviše migranata
Prema njegovim riječima, na dan 30. septembar u privremenim prihvatnim centrima u BiH boravila su ukupno 1.154 migranta, od kojih su 532 smještena u privremenom prihvatnom centru "Blažuj" u Kantonu Sarajevo, a 622 u centru "Lipa" u Unsko-sanskom kantonu.
On je naglasio da je najveći broj mjera protjerivanja izrečen prema državljanima Turske 994, zatim Bangladeša 436 i Kine 323.
Mjera nadzora određena je za 1.682 strana državljanina, od kojih je najviše državljana Turske (558), Kine (202) i Bangladeša (175) - naveo je Laketa.
U istom periodu, istakao je, mjera otkaza boravka izrečena je 521 stranom državljaninu, a najveći broj odnosi se na državljane Turske 254, Kine 64 i Nepala 53, pri čemu je Služba za poslove sa strancima poništila ukupno 32 vize, i to najviše državljanima Bangladeša - 15.
Laketa je podsjetio da je BiH tranzitna zemlja za migrante čiji je cilj Zapadna Evropa, kao i da Rusi, Turci i Kinezi u BiH mogu da dođu bez viza, a nije malo onih koji tu pogodnost pokušavaju da zloupotrijebe.
U Imigracioni centar stavljeno je pod nadzor ukupno 218 stranih državljana, među kojima 190 muškaraca i 24 žene, a najviše je državljana Turske, kojih je 125, zatim Kine 16 i Avganistana 11.
Laketa je napomenuo da je u proteklih devet mjeseci iz BiH u zemlje porijekla ili zemlju koja ih prihvata vraćeno 16 lica na osnovu potpisanih sporazuma o readmisiji.
- U postupku dobrovoljnog povratka koji realizuje Služba udaljeno je 129 lica, a najveći broj odnosi se na državljane Turske 94, Kine devet i Avganistana šest lica - naveo je Laketa.
Putem Potpomognutog dobrovoljnog povratka (program AVRR), iz BiH udaljeno je 129 lica, a najveći broj odnosi se na državljane Azerbejdžana i Jordana, po 10, Egipta devet, te Sirije osam.
Tokom ovog izvještajnog perioda nije bilo prisilno udaljenih stranih državljana u zemlje porijekla.
- Nakon što je utvrđena obaveza prihvata u skladu sa odredbama sporazuma o readmisiji između BiH i Hrvatske, Služba je preuzela ukupno 3.012 lica, 2.985 lica u skraćenom postupku, a u redovnom 27 - rekao je Laketa.
Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima u skraćenom postupku je primila ukupno 3.677 zahtjeva za prihvat, od kojih se najviše odnosi na državljane Turske 1.108, Bangladeša 518, Kine 301 i Egipta 321.
Od ukupnog broja primljenih zahtjeva u skraćenom postupku, utvrđena je obaveza prihvata za 3.295 lica, dok je realizovan prihvat za njih 2.985.
U istom periodu, u redovnom postupku primljen je 261 zahtjev za prihvat, pri čemu se najveći broj odnosi na državljane Sirije 55, Sudana 21 i Avganistana 20.
- Od ukupnog broja primljenih zahtjeva u redovnom postupku, utvrđena je obaveza prihvata za 79 lica, dok je realizovan prihvat za njih 27 - naveo je Laketa.
- Od 1. januara do 30. septembra ove godine Služba za poslove sa strancima odobrila je 5.980 privremenih boravaka, od kojih je najveći broj po osnovu rada sa radnom dozvolom 2.906, a najviše se odnosi na državljane Indije 504, Nepala 454 i Bangladeša 365 - rekao je Laketa.
Slijedi spajanje porodice, na osnovu kojeg je odobreno 1.220 privremenih boravaka, a najviše dozvola se odnosi na državljane Srbije 354, Hrvatske 152 i Turske 100.
Po osnovu obrazovanja primljena su 852 zahtjeva, od kojih se najviše odnosi na državljane Turske 421, Indije 61 i Srbije 52.
Odobreno je 675 privremenih boravaka po osnovu rada bez radne dozvole, i to najviše za državljane Kine 317, zatim Turske 113 i Srbije 46.
Po osnovu vlasništva nad nepokretnom imovinom odobren je 181 privremeni boravak, a najveći broj za državljane Austrije 70, zatim Njemačke 35 i Srbije 18, dok je po osnovu humanitarnih razloga 79 dozvola, i to najviše za državljane Ukrajine 38, Hrvatske 11 i Libije šest.
- Po osnovu drugih opravdanih razloga je 67 boravaka, pri čemu se najveći broj odnosi na državljane Turske 11, zatim Francuske osam i SAD sedam - naveo je Laketa.
U istom periodu Služba za poslove sa strancima produžila je 7.466 privremenih boravaka stranim državljanima, a najviše po osnovu spajanja porodice 2.834, od kojih se najveći broj odnosi na državljane Hrvatske 372, Srbije 299 i Austrije 223.
Po osnovu rada sa radnom dozvolom odobren je privremeni boravak za 2.531 lica, od kojih je najviše državljana Indije 404, Nepala 337 i Srbije 251.
Kada je riječ o radu bez radne dozvole izdato je 975 dozvola za privremeni boravak, i to najviše državljanima Kine 280, Turske 247 i Srbije 85, a po osnovu obrazovanja 384 dozvole, i to 111 za državljane Turske, Srbije 67 i SAD 23.
Po osnovu vlasništva nad nepokretnom imovinom odobreno je 567 privremenih boravaka, a najviše ih se odnosi na državljane Austrije 232, Njemačke 127 i Srbije 57.
Iz humanitarnih razloga izdate su 122 dozvole, od kojih najviše državljanima Ukrajine 94, Hrvatske 10 i Italije četiri, a iz drugih opravdanih razloga 53, i to 16 državljanima Turske, a Libije i Srbije po dva.
U istom periodu odobreno je 300 stalnih boravaka, a najveći broj za državljane Austrije 45, Hrvatske 37 i Crne Gore 35.
- U pogledu ovjere pozivnih pisama, Služba je u istom periodu ovjerila 3.648 pozivnih pisama po zahtjevu pravnih lica, dok je odbila 54 zahtjeva. Najveći broj ovjerenih pozivnih pisama po pozivu pravnog lica odnosi se na državljane Kine 719, Bangladeša 481 i Indije 321 - rekao je Laketa.
On je naveo da je po pozivu fizičkog lica Služba za poslove sa strancima ovjerila pozivna pisma za 1.512 stranih državljana, a najviše za državljane samoproglašenog Kosova 409, Egipta 194 i Sirije 113, dok je odbijeno 19 zahtjeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.