Svjetionici duha, istorije i narodnog trajanja: Otvorena izložba o srpskom nasljeđu u Mostaru

MOSTAR- U Muzeju Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru večeras je, u okviru 107. Šantićevih večeri poezije, otvorena izložba "Stara i Saborna crkva u Mostaru: svjetionici duha, istorije i narodnog trajanja", koja kroz istoriju dvije mostarske svetinje donosi priču o više od dva vijeka duhovnog, kulturnog i nacionalnog trajanja Srba u Mostaru i dolini Neretve.

 

Izložba, nastala u partnerstvu sa Muzejom Saborne crkve Svete Trojice, na 29 panela, podijeljenih u 13 tematskih cjelina, prati period od obnove Stare crkve na Bjelušinama 1835. godine do današnjih dana.

Istorija mostarskih Srba

Međutim, priča koju donosi daleko prevazilazi istoriju dva hrama.

Kroz stare zapise, fotografije, dokumente i sačuvano crkveno i umjetničko blago pred posjetiocima se otvara istorija mostarskih Srba, njihove crkve, prosvjete i kulture, borbe za nacionalno ime i autonomiju, ali i velikih stradanja i obnova koje su uslijedile nakon njih.

Kustos Muzeja Saborne crkve Bosiljka Grčić rekla je da bi bilo pretenciozno izložbu nazvati kompletnom istorijom mostarskih Srba, ali da ona predstavlja njen svojevrstan sažetak u novijem periodu.

- Ideja je potekla upravo od „Šantićevih večeri poezije“ i želje da napravimo izložbu dostojnu jedne takve manifestacije. Mostarska istorija je veoma bogata, kao i istorija ličnosti koje su ovdje živjele tokom 19. i 20. vijeka. Kultura, religija, borba za nacionalno ime i opstanak Srba na ovim prostorima – sve su to teme koje su se same nametale - istakla je Grčićeva.

Ona je dodala da je materijal bio toliko bogat da se mnogo toga nije moglo obuhvatiti jednom izložbom, pa bi ona u budućnosti mogla poslužiti kao osnova za niz manjih, zasebnih izložbi.

Centralna nit priče ipak su Stara crkva na Bjelušinama i Saborna crkva Svete Trojice, koje su kroz različite istorijske periode bile mnogo više od mjesta bogosluženja.

Grčićeva je naglasila da su one bile kao svjetionici u dolini Neretve.

- Kada se pogleda istorija srpskog naroda ovdje, bilo da govorimo o borbi za identitet i nacionalno ime, školu ili autonomiju, sve se nekako odvijalo oko Stare, a kasnije i Saborne crkve. Tu su bile i škole. Narod je volio da gradi svoje svetinje i od njih je sve kretalo dalje, širilo se kao krugovi od kapi u vodi - dodala je Grčićeva.

Upravo oko Stare crkve razvijao se snažan prosvjetni i društveni život mostarskih Srba.

Mostarski esnafi pomagali su školovanje djece i plaćali učitelje, a iz te snage zajedništva kasnije je podignuta i monumentalna Saborna crkva Svete Trojice.

Izložba podsjeća i na vrijeme kada je Mostar bio jedno od najznačajnijih središta srpske kulture.

U gradu su djelovali Aleksa Šantić, Svetozar Ćorović i Jovan Dučić, izlazila je "Zora", razvijali su se štamparstvo, knjižarstvo, prosvjeta i kulturni život, dok su značajnu ulogu imale i žene – učiteljice, pjevačice, knjižničarke, dobrotvorke i ljekarke.

Posebno mjesto zauzimaju stradanja mostarskih Srba

Posebno mjesto zauzimaju stradanja mostarskih Srba i njihovih svetinja tokom 20. vijeka, ali i obnove koje su poslije svakog stradanja slijedile. Saborna crkva, srušena do temelja u posljednjem ratu, danas ponovo stoji iznad Mostara, kao jedan od najupečatljivijih simbola povratka i obnove.

Đakon Miloš Janjić, koji je otvorio izložbu, istakao je da Saborna crkva nije samo hram niti samo jedan od simbola Mostara, već prostor molitve i sjećanja, ali i prostor istorijskog trajanja i kulture srpskog naroda.

- Ona je, u suštini, jedan od korijena identiteta pravoslavnog naroda koji je ovdje živio. Izložbom smo željeli da pokažemo šta je kroz čitavu istoriju sačuvano i šta ostavljamo budućim generacijama - rekao je Janjić.

Izložba predstavlja kapitalan poduhvat

On je ocijenio da izložba predstavlja kapitalan poduhvat jer je prvi put na ovako detaljan način predstavljena ne samo istorija Stare i Saborne crkve nego, kroz njih, i istorija srpskog naroda u Mostaru.

Predsjednik Gradskog odbora Mostar SPKD "Prosvjeta" Sanja Bjelica Šagovnović podsjetila je da "Prosvjeta" i SPKUD "Gusle" "Šantićeve večeri poezije" tradicionalno organizuju u saradnji sa brojnim kulturnim ustanovama, a prije svega sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

- „Prosvjeta“ i „Gusle“ od osnivanja su bile vezane za Srpsku pravoslavnu crkvu, a kroz ovu izložbu veoma jasno se vidi koliko su Stara i Saborna crkva uvijek bile stub i duhovni svjetionik Srba u Mostaru i dolini Neretve - navela je Bjelica Šagovnović.

Izložba "Stara i Saborna crkva" tako nije samo pogled u prošlost niti priča o građevinama i predmetima sačuvanim od zaborava.

Kroz sudbine hramova, sveštenika, učitelja, trgovaca, pjesnika, dobrotvora i običnih Mostaraca ona govori o zajednici koja je kroz različite istorijske epohe stradavala i obnavljala se, čuvajući svoje ime, vjeru, kulturu i pamćenje.

Od Stare crkve na Bjelušinama, oko koje su se stvarali prvi krugovi organizovanog prosvjetnog i kulturnog života, do obnovljene Saborne crkve koja danas ponovo dominira mostarskom panoramom, dvije svetinje ostale su svjedoci jednog dugog trajanja i veza između generacija koje su gradile Mostar i onih kojima je to nasljeđe ostavljeno. 

Kao i kroz prethodna dva vijeka, i danas se mostarski Srbi okupljaju oko svojih crkava, koje nisu samo mjesta molitve, već i središta njihovog duhovnog, kulturnog i društvenog života – mjesta susreta, zajedništva i čuvanja identiteta u gradu na Neretvi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.