Suše smanjile prinose meda u RS

BIJELjINA - Dugotrajna suša i nepovoljne vremenske prilike u proljeće u velikoj mjeri su smanjili ovogodišnju proizvodnju meda u Srpskoj, a posebno u Semberiji, u kojoj je gotovo dvjesta pčelinjaka.

- Već dvije godine jedva uspijevamo da sačuvamo pčele, očekujući pogodnija vremena, pa zato gotovo i da nemamo meda. Samo veliko iskustvo u pčelarenju i prenošenje košnica na pašu spaslo je mnoga društva - kaže predsjednik udruženja pčelara "Semberija" iz Bijeljine Budimir Gajić.

Mnogi pčelari ove godine, da bi im pčele imale dovoljno hrane, nisu ni vrcali med. Poneki su uspjeli da prikupe po desetak kilograma po košnici u vrijeme cvjetanja bagrema.

- Brat i ja posjedujemo veliki pčelinjak sa više od 250 košnica, ali sjetvom medonosne biljke facelije uspjeli smo i da sačuvamo pčele i da proizvedemo nešto meda. Pčelarim 35 godina, pa pamtim i teže prilike - kaže pčelar Milorad Ljubojević.

Ljubojevići su proljetos zasijali dva hektara facelijom. Tako su njihove pčele imale pašu, a potom su košnice stacionirali u blizini rijeke Save.

- Godinama sijemo faceliju, a da smo znali kakve će biti vremenske prilike, ovu spasonosnu biljku sijali bismo umjesto kukuruza. Budućnost pčelarenja u Srpskoj jeste baš u sjetvi medonosnog bilja, prvenstveno facelije - kaže Ljubojević.

Pčelar iz sela Brodac Milorad Lukić svoje pčele je vozio na bagremovu pašu na obronke Majevice, potom na velika polja suncokreta, a onda pored rijeke Save. Ukupna proizvodnja meda po košnici kod njega je čak i do 25 kilograma.

- Uz mnogo truda i sa iskustvom pčelarim ove godine. Sve sam na vrijeme radio i ništa nisam prepuštao slučaju. Ove godine pčelari su morali biti danonoćno sa pčelama - kaže Lukić.

- Proizveli smo nešto meda zahvaljujući faceliji i čestim selidbama po Semberiji i obroncima Majevice, ali smo dohodak ostvarili proizvodnjom matica i rojeva koje smo prodavali. Da li zbog ovakvih vremenskih prilika ili što je unos polena bio nešto slabiji, dosta su se dobro razvijale matice, pa smo uspjeli da oformimo veliki broj novih društava i da ih prodamo ostalim pčelarima u Srpskoj i Federaciji BiH - kaže Jovan Ljubojević.

Očekuju pomoć

Mnogi semberski pčelari i dalje vode bitku sa nepovoljnim vremenskim prilikama i nastoje da što bolje zazime svoje pčele, očekujući da će iduće godine biti bolji uslovi za ovu vrstu proizvodnje hrane.

Pčelari Srpske očekuju da će im u spasavanju njihovih pčela pomoći i resorno ministarstvo, tim prije što proizvodnja meda u Srpskoj sve više dobija na značaju i što se pčelarenjem bavi hiljade domaćinstva. Zbog nepovoljnih uslova za pčelarenje mnoge izložbe meda i proizvoda od meda u Srpskoj jedva su održane, jer pčelari nisu imali šta da pokažu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.