Srebrnasta crkva vraća stari sjaj

Šest vijekova star manastir Zagrađe svojom veleljepnošću izdiže se iznad Šćepan polja, tamo gdje dva bisera, Piva i Tara, grade prelijepu bisernu nisku, rijeku Drinu. Crkva na Zagrađu posvećena je Vaznesenju Gospodnjem i nalazi se na pola puta od srednjovjekovnog utvrđenog grada Sokola i Šćepan polja, mjesta koje se u srednjem vijeku zvalo Međurečje.

Prema predanjima i istorijskim zapisima, manastirsku crkvu još između 1450. i 1460. godine na temeljima starije crkve sagradio je herceg Stefan (Šćepan) Vukčić Kosača, pravoslavni hrišćanin koji je “posjedovao visoku crkvenu kulturu, imao vjeru u spasenje i život vječni”. Soko Grad, pod kojim se manastir nalazi, bio je ljetna prestonica Šćepanove Hercegovine sve dok ga Turci nisu zauzeli 1465. godine. Padom pod Turke i sama crkva doživjela je pad. Ostala je usamljena, prepuštena nemilosrdnim vremenima, danima, godinama, vijekovima…

Ipak, zahvaljujući specifičnom stilu gradnje, izvanrednim arhitektonskim rješenjima, ostala je pod svojom kupolom skoro šest stotina godina, iako je olovni pokrivač sa nje skinut odmah po dolasku Turaka, da bi njime bila pokrivena Alaya yamija u Foči. Osim pokrivača, skinuti su i pod, fasada, kameni dijelovi… Sve do 1998. godine crkva je bila ruina.

- Kada je vladika Amfilohije 1998. godine osvećivao crkvu Svetog Petra i Pavla u Crkvičkom polju, prvi put je naišao ovuda jednom stazom. Bio je začuđen onim što je vidio i odmah njegovim blagoslovom počela je obnova. Tada je krenula akcija prikupljanja novca za obnovu hrama. Mnogi donatori su se javili, a mi smo ovdje kao monasi došli 2001. godine. Odmah smo uspostavili bogosluženje, narod je polako počeo da dolazi iz okoline, a manastir da živi - priča iguman manastira Zagrađe jeromonah Lazar Stojković.

Brojni vjerni narod Foče, Republike Srpske, Crne Gore, turisti iz okoline i svijeta sve češće posjećuju manastir, a zahvaljujući brojnim donacijama i pomoći koja je stizala sa svih strana, od Vlade Crne Gore, iz Republike Srpske, preduzeća, pojedinaca i vjernog naroda crkva doživljava veliki preporod - intenzivno se obnavlja, uređuje i vraća svu svoju nekadašnju veličinu. Uređen je manastirski krug, izgrađeni zidovi kapija, zvonici... Radovi na obnovi traju deset godina, a manastir se i danas obnavlja i dograđuje, svojom ljepotom se posebno ističe i fascinira, pa ga mnogi zovu srebrnastom crkvom.

- Nije bilo ni adekvatnog puta do manastira pa je i on uz pomoć raznih humanitarnih akcija tek prije dvije godine asfaltiran. Sada može i autobusom da se stigne do njega. Izgrađen je mali konak veličine nekih 120 kvadrata, a veliki konak je trenutno u izgradnji, jer sve su veće potrebe za proširenjem kapaciteta. Veliki broj ljudi nam dolazi i sve te ljude treba primiti. Za Božić je ovdje mnogo vjernika, nalažu se badnjaci, a slično je svakog praznika, pa i nedjeljama. Imali smo više od stotinu krštenja za kratko vrijeme, sve to svjedoči da manastir živi i da ga ljudi prepoznaju i shvataju kao svoj - kazuje iguman Lazar.

Manastir Zagrađe, jedinstveno i izuzetno ostvarenje srednjovjekovne crkvene arhitekture na Balkanu, odiše duhovnošću i smirenošću. U njemu je osim igumana Lazara i monah Gavrilo, ali uvijek ima i drugih monaha koji dolaze, kao i studenata Bogoslovskog fakulteta u Foči.

- Manastir ima četiri kelije, biblioteku. Uglavnom tu ima sedam do osam ljudi. Trenutno, pošto je zima, nema, tu smo monah Gavrilo i ja. Desi se da zimi nemamo ni struje, padne veliki snijeg, ali sve je to sasvim prihvatljivo i u svrsi je monaške službe. Monah Gavrilo i ja krenućemo na proljeće sa oslikavanjem hrama i počeli smo da prikupljamo pomoć od vjernika i humanih i dobronamjernih ljudi - dodaje iguman Lazar.

Iguman Lazar istakao je i pomoć Radio-televizije RS koja je svesrdno bila uključena u akciju prikupljanja pomoći za obnovu hrama. Osim toga, s ciljem pomoći Zagrađu u RS je po blagoslovu episkopa Joanikija i igumana oca Lazara osnovano udruženje “Herceg od Svetog Save” sa sjedištem u Foči. U ovom udruženju za Zagrađe kažu da je poseban manastir, kojem se svi koji jednom dođu uvijek vrate.

Sa obnovom manastira Zagrađe duhovno se obnavlja srpski narod koji više nikada neće dozvoliti da ova srebrnasta crkva na gori postane ruina.

- Manastir zapravo i jeste mjesto u koje svaki novi naraštaj ugrađuje sebe - zaključuje iguman Lazar.

Legende i zapisi

Sabornu crkvu manastira Zagrađe, najmonumentalniji spomenik vladarske kuće Kosača, opisivali su često ugledni putopisci i naučnici. Među njima se posebno ističe zapis koji je ruski putopisac i geograf Aleksandar Gilferding, koji je 1867. putovao po ovom kraju ostavio o crkvi kao maloj, jedinstvenoj i lijepoj. Istoričar umjetnosti De Roko u svojim zapisima crkvu smatra jednom od najznačajnijih na Balkanu u kojoj su se sastavili brojni stilovi. Smatra da podsjeća na Sopoćane, posebno po kamenom ikonostasu. Legende kažu da je u ovoj crkvi gospodar Huma, proslavljeni vojvoda Vlatko Vuković, pričestio vojsku pred odlazak na Kosovski boj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.