Foto: Željka Domazet
| Skupština Grada Istočno Sarajevo
ISTOČNO SARAJEVO – Na današnjoj sjednici Skupštine Grada Istočno Sarajevo usvojen je prijedlog odluke o Nacrtu rebalansa budžeta grada za ovu godinu u iznosu od 28.230.000 KM, što predstavlja povećanje budžeta za preko sedam miliona maraka u odnosu na prethodni budžet. Posebnu pažnju odbornika privukle su teme o rješavanju pitanja deponija otpada u gradu, na Krupačkim stjenama u opštini Trnovo i Palama.
Prema riječima predsjednika Skupštine grada Boška Jugovića, suština rebalansa je u povećanju prihoda ostvarenih izmjenama poreskih odredaba. Grad je dobio dodatna sredstva od poreza na dobit, što je omogućilo uvećanje budžeta.
„Očekujemo da će rebalans biti usvojen na narednoj sjednici, kada će biti predstavljen i nacrt budžeta za narednu godinu – 2026.“ – naglasio je Jugović.
Jugović je istakao da su odbornici razmatrali informacije o zaštiti životne sredine, ustanovama kulture, srednjem obrazovanju, kao i izmjene pojedinih taksi i naknada, uključujući i taksu za isticanje reklama.
„Prioritet Gradske uprave biće uklanjanje divljih deponija, posebno onih u blizini rijeke Tilave. Formirana je Komisija koja je podnijela tromjesečni izvještaj o stanju na deponijama i mogućnostima formiranja gradske regionalne deponije.“ – naglasio je Jugović.
Trenutno na području Istočnog Sarajeva postoje dvije aktivne deponije – u Trnovu i na Palama. Gradonačelnik Ljubiša Ćosić boravio je u Rusiji kako bi se upoznao sa mogućim rješenjima za efikasno zbrinjavanje otpada.
Zamjenik gradonačelnika Aleksandar Škobo naveo je da su dodatna sredstva koja omogućavaju rebalans rezultat izmjena Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, kojima su prihodi od poreza na dobit raspoređeni između budžeta Republike Srpske i Istočnog Sarajeva u razmjeri 85 prema 15 odsto.
„Ovo su značajna sredstva koja će biti iskorištena za razvojne projekte grada.“ – istakao je Škobo.

Odbornik SDS-a Aleksandar Golijanin tvrdi da je Nacrt rebalansa netransparentan, jer su povećani grantovi nevladinim organizacijama za 500.000 KM, privatnim licima za 300.000 KM, a vjerskim zajednicama za 300.000 KM bez navedenih kriterijuma.
„Ukupno povećanje grantova je oko 1.600.000 maraka.“ – konstatovao je Golijanin.
Član Komisije za praćenje stanja deponija Bogdan Klačar istakao je da je problem upravljanja otpadom dugogodišnji i zahtijeva zajednički pristup svih opština.

„Stanje je posebno teško na deponiji Krupačke stijene, gdje je količina otpada ogromna. Komisija je obišla pozitivne primjere u drugim lokalnim zajednicama, gdje više opština zajednički osnovalo preduzeće za upravljanje sanitarnim deponijama.“ – kazao je Klačar.
Pozitivan primjer naveden je i u Živinicama, gdje su od međunarodnih fondova dobili grantove za realizaciju projekata upravljanja otpadom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.