Sjećanje na 12.000 srpskih logoraša

DOBOJ - U spomen-crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Doboju u petak je služen parastos za 12.000 Srba austrougarskog logora iz Prvog svjetskog rata. Položeni su vijenaca na spomenik žrtvama uglavnom iz istočne Hercegovine i Bosne, koji su ovdje stradali prije 95 godina.

Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite Radomir Graonić rekao je da je Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Vlade RS ovaj datum označio kao značajan i zbog toga ga redovno obilježavamo.

- Okupaciona austrougarska vlast počinila je zločin etničkog čišćenja, nastojeći da Srbe iz istočne Hercegovine i gornjeg Podrinja preseli i te prostore nastani nesrpskim stanovništvom. S tim ciljem formiran je zloglasni logor u Doboju. Kroz taj logor smrti prošlo je 45.791 lice, od kojih je 12.000 stradalo - rekao je Graonić.

On je dodao da ovo obilježavanje predstavlja jedan veliki istorijski čas za Srbe u Srpskoj jer je, u stvari, opomena za sve šta može da se desi sa Srbima u Srpskoj ako izgube Republiku Srpsku.

U logoru su stradale mnoge srpske porodice iz Bileće, Višegrada, Rogatice, Foče, Gacka, Trebinja, Sarajeva...

- U znak sjećanja na žrtve podignut je spomenik 1934. godine pred kojim se sada poklanjamo žrtvama. Stradao mi je otac i zato sam danas tu - rekao nam je Trivo Lazendić iz Mrkonjić Grada, potomak solunskog dobrovoljca.

U dobojski austrougarski logor, od 27. decembra 1915. godine, kada je stigao prvi transport, pa do 5. jula 1917. godine, kada je ostao bez ijednog logoraša, bilo je internirano 45.791 lice srpske nacionalnosti, među kojima su bila 16.673 muškaraca, 16.996 žena i djece, 12.122 srpska vojnika i starije osobe iz hercegovačkog, sarajevskog i romanijskog područja, kao i iz graničnih prostora Srbije i Crne Gore sa BiH.

U dobojski logor Srbi su transportovani u otvorenim željezničkim teretnim vagonima.

Publikacija

Publikaciju pod nazivom "Dobojski logor", u kojoj su predočeni brojni podaci o žrtvama i njihova svjedočenja, objavio je dobojski novinar i publicista Dušan Paravac. Opisane su muke Srba u nehigijenskim uslovima, jer su boravili u bivšim konjušnicama, kao i imena mnogih porodica koje su u njima ostavile svoje kosti.                                              

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.