Semberski seljaci ne žele da prodaju pšenicu, a rodilo rekordno

Milan Cvjetinović
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Semberski seljaci ne žele da prodaju pšenicu, a rodilo rekordno

BIJELjINA - Bijeljinski “Žitopromet” otkupio je do sada nešto više od 11.000 tona pšenice, od toga za potrebe Robnih rezervi 4.585 tona. Ima li se u vidu da “Žitopromet” ima skladišni prostor za preuzimanje 20 hiljada tona, to znači da su ambari tek do pola puni.

U Semberiji je ove godine pšenica rekordno ponijela.

Stručni saradnik za poljoprivredu u opštini Bijeljina, Jelica Radičić, rekla nam je da je prinos bio iznad očekivanja – 4,8 tona po hektaru, što znači da je na 11.220 hektara zasijane površine požnjeveno 54.074 tone hljebnog žita.

- Otkup pšenice za potrebe Robnih rezervi, po cijeni od 50 feninga je trajao desetak dana i završen je 24. jula. Nakon toga datuma poljoprivrednici su imali mogućnost da pšenicu predaju “Žitoprometu” ili nekom od 17 mlinova koliko ih ima u Semberiji, a trenutna otkupna cijena u većini njih je 43 feninga - kaže Jelica Radičić.

Direktor zadružnog saveza “Agrosemberija” Mile Mirković, kaže da su oni u svojim zadrugama otkupili svega 430 tona za potrebe Robnih rezervi i otprilike isto toliko za potrebe “Žitoprometa”, što je svega 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

On je takođe istakao da im Robne rezerve nisu platile troškove transporta, niti su oni imali zarade na ovom poslu.

U opštini Bijeljina i “Agrosemberiji”  procjenjuju da je još uvijek 70 odsto požnjevene pšenice u ambarima zemljoradnika i da čekaju višu cijenu, a ima slučajeva da pšenicu koriste kao hranu za stoku.

Zemljoradnik iz sela Amajlije Miko Tadić, nam je rekao da mu šest tona pšenice još uvijek stoji u yakovima u šupi i da je situacija slična u više od polovine domaćinstava u njegovom selu.

Kako da prodajem pšenicu po 45 maraka po metru, kada je metar đubriva 142 marke, a litar goriva 2,5 marke. Gdje da tu nađem računicu, da ne propadnem, a kamoli da nešto o zaradim. Cijena od 50 do 55 feninga bila bi prihvatljiva, da nekako sastavimo kraj sa krajem i budemo na nuli, sve ostalo je čista propast - smatra poljoprivrednik iz  Amajlija Miko Tadić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.