Sav behar pretočen u med

BIJELjINA - Semberski pčelari veoma su zadovoljni početkom nove sezone jer je u vrijeme cvjetanja voća bilo dovoljno toplih i suvih dana, pa su pčele imale dobru pašu. Poslije kratkotrajnog zahlađenja počelo je cvjetanje jabuka i drugog voća, što je od velikog značaja za pripremu pčelinjih društava za prikupljanje meda u vrijeme cvjetanja bagrema.

- Ove zime pčelari u Semberiji imali su mnogo manje uginuća pčela nego prethodnih godina, koja su proljetos bila zanemarljiva, pa su pčele spremno dočekale cvjetanje voća, trava i drugog bilja - kaže semberski pčelar dr Novak Đurić.

On je već počeo i pripreme svojih pčela za odlazak na Romaniju i druga medonosna područja jer na tim terenima sakuplja livadski, planinski i bagremov med.

- Pčele su od voća, maslačka i drugih cvjetnica prikupile dosta nektara i polena. Ne pamti se od kada su bile ovako povoljne prilike za pašu na beharu. Očekujemo da će i idućih dana pčele dobro raditi jer je najavljeno lijepo vrijeme - kaže semberski pčelar Milorad Ljubojević, koji će za koji dan svoje pčele premjestiti na obronke Majevice, gdje ima dosta bagrema.

- Osim pčelinjaka u selu pored rijeke Save, pčele vozimo na pašu bagrema i lipe na majevičko pobrđe, a kasnije i na sjemenski suncokret u ravnom dijelu Semberije - objašnjava Ljubojević.

Semberski pčelari ističu da je "nomađenje" u pčelarstvu veoma korisno jer se pčele voze na nezagađene terene i mogu se proizvesti razne vrste meda. Uz to, sva ta područja su sa takozvanim sigurnim geografskim porijeklom meda. To su obronci Majevice, planina Romanija, te područja uz rijeke Savu i Drinu.

Nekada su pčele vožene na pašu lipe na Frušku goru, ali sada zbog carinskih i graničnih barijera Semberci više na ovu vojvođansku planinu ne voze svoje pčele. Ljubojević je nedaleko od svog pčelinjaka sa više od dvjesta košnica posijao sedam dunuma facelije, što će omogućiti da njegove pčele imaju pašu po završetku cvjetanja voća, bagrema i lipe.

Budućnost pčelarenja

Ljubojević napominje da je budućnost pčelarenja u Srpskoj u stacionarnom pčelarenju ako se budu sijale medonosne biljke, prvenstveno facelija.

Na taj način se smanjuju troškova prevoza i lagerovanja pčelinjih društava, a pčelarima je lakše da u pčelinjacima češće kontrolišu zdravstveno stanje i rad pčela.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.