Rogatičanina Stanislava Nerić roj iz hrasta odveo u pčelare

Rogatica - Iako radi na dva radna mjesta, u “Novoj tvornici prečistača” i Srednjoškolskom centru “27. januar”, Stanislav Nerić, elektrotehničar iz Plješevice kod Rogatice, stiže da se bavi i pčelarstvom i to veoma uspješno.

U tom poslu je nepunih pet godina, a u svom pčelinjaku ima dvadesetak  društava. To možda ne bi bilo vrijedno pomena da je među pčelare ušao na stari oprobani način: jedan roj pčela dobiješ od prijatelja, drugi kupiš, a treći ukradeš. Kod njega je bilo potpuno drugačije.

- Moj ujak Milija Radonjić došao je 2014. godine u svoje rodno selo Planje u namjeri da u svom šumarku odsiječe hrastovo drvo za ogrev. Međutim, tada je primijetio da iz njega izlaze pčele i zaključio da se tu nastanio roj, koji je ko zna kad i od koga pobjegao i zaustavio se u šupljini tog hrasta, nedaleko od puta - priča Nerić.

Vijest o nađenom roju došla je i do Stanislava koji je zajedno sa svojim prvim učiteljem o pčelarstvu protom Rajkom Cvjetkovićem, tadašnjim starješinom crkve Svete trojice u Rogatici, otišao u Planje.

- Ujak nas je odveo do hrasta u kome su bile pčele i nakon što smo dobro “snimili” stanje, pala je odluka da siječemo hrast. Morali smo sačekati noć, zatvorili smo leto i sljedećeg jutra počeli pažljivo sjeći komad po komad hrasta. I tako dođosmo do ovećeg komada u kojem su bile pčele. Traktorom  smo ga dovezli  do moje Plješevice - ispričao je ovaj pčelar.

Našli su mu, kaže, mjesto nedaleko od njegove kuće i zahvaljujući tom roju Nerić je postao pčelar.

- Već krajem ljeta od tog roja u mom pčelinjaku bila su tri, ali u pravim košnicama. Kupio sam još dva roja i u mini-pčelinjaku zazimio sam pet društava - kaže Stanislav i prisjeća se da je ta godina, što se tiče medobranja, bila više nego berićetna.

Za vrcanje je, priča, imao četiri košnice i sakupio skoro 100 kilograma meda.

- Jedna košnica dala mi je čak 32,5 kilograma i to je dosad moj pčelarski rekord, ali je 2016. bila katastrofalno loša. Nije mnogo bolja bila ni 2017, a u prošloj godini prosjek je bio oko 10 kilograma po košnici - istakao je Nerić.

Savjeti

Stanislav Nerić priča da čini sve da stvori uslove za što bolji razvoj društava.

- Obezbjeđujem maticama prostor za polaganje jaja, stavljam satne osnove da bih zaposlio mlade pčele i da na taj način stimulišem pčelinju zajednicu na razvoj. Vodim računa i o količini hrane u košnici. To je moja preporuka, posebno mlađim pčelarima. Oni bi trebali, kao što sam i ja radio, kad god imaju priliku, da poslušaju iskustva starijih pčelara. Nije sramota pitati. Sramota je uraditi neku glupost u pčelinjaku, a ne poslušati iskusnijeg pčelara, pročitati u knjigama ili slušati na predavanjima - rekao je Nerić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.