Reforma odbrane BiH ne ide predviđenim tempom

Osnovni problem u ovom trenutku manjak od 836 vojnika... Popunjavanje jedinica vojnicima u ovoj godini vjerovatno neće biti završeno - zbog nedostatka novca

PROCES reforme odbrane, i zvanično i nezvanično, ne odvija se onako kako je to prvobitno zacrtano, na početku stvaranja profesionalnih Oružanih snaga BiH. Dijelom zbog brzine procesa i takozvanih hladnih rezova u njenom sprovođenju, a ponajviše zbog malog budžeta koji je vojsci i prošle, ali i ove godine dodijeljen. Podsjetimo, vojska je za 2007. godinu dobila 280 miliona maraka, dva više u odnosu na prošlu, ali 40 manje nego što je tražila i koliko treba za sprovođenje reforme po predviđenoj dinamici. Osnovni problem u ovom trenutku, kada je o popunjavanju Oružanih snaga riječ, jeste nedostatak 836 vojnika. Visoki oficir Oružanih snaga rekao nam je da, iako bi to trebalo, popunjavanje jedinica vojnicima u ovoj godini neće biti završeno, upravo zbog nedostatka novca. U Ministarstvu podsjećaju da je prema Odluci o izboru personala od 17. januara, koja se primjenjuje od 1. marta, predložen raspored za 8.111 lica, od čega je ukupno 2.719 stavljeno na raspolaganje. Od tog broja, 590 biće penzionisano prema Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH, i još 638 na osnovu Uredbe federalne Vlade. Očekuje se da u međuvremenu još 160 ljudi stekne uslove za penziju. Smanjenju broja lica na raspolaganju doprinijelo je i to što je 575 podoficira prihvatilo promjenu kategorije ugovora, pa su obezbijedili radno mjesto, ali na dužnosti vojnika. - Trenutno postoji 368 upražnjenih formacijskih mjesta, 199 oficirskih i 169 podoficirskih, ali i ona će biti popunjena u narednom periodu, nakon sticanja odgovarajuće školske spreme - precizirali su u Ministarstvu odbrane. Što se tiče državnih službenika, ministar odbrane Selmo Cikotić je, na osnovu važećih propisa, 10. marta donio Odluku o izboru 150 državnih službenika i zaposlenika za nastavak radnog odnosa u Ministarstvu odbrane. Dok proces popunjavanja traje, poručuju iz ministarstva, neće se moći govoriti o tačnom broju viška zaposlenih. U Ministarstvu odbrane demantuju spekulacije da se izdaju naredbe za nepotrebne prekomande i ističu da se, naprotiv, čine maksimalni napori da se racionalizuju troškovi razmještaja, gdje god je to moguće, a da se ne naruši funkcionalnost komandi i jedinica Oružanih snaga BiH. Zbog svih javnosti znanih, ali i neznanih, problema koji prate reformu odbrane, mnogi zvaničnici otvoreno kritikuju ovako skrojenu vojsku, koristeći svaki povod da ponove stavove da koncept uređenja Oružanih snaga i nije tako dobar, kako se to javnosti želi predstaviti, i da bi mnogo bolje rješenje bila demilitarizacija. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je nedavno da je, umjesto najavljenog smanjenja novca za vojsku, uslijedilo povećano potraživanje iz budžeta, i pritisak za nova izdvajanja. Govoreći o procesu popunjavanja, Dodik je rekao da sve što se radi na silu neće imati efekta. - Sada neko, samo zato što mu je to socijalna potreba, pristaje da ide iz Banje Luke u Čapljinu, ili obrnuto. Dakle, koristi se njihova teška socijalna situacija i moranje da se bave tim poslom, jer nemaju drugi. Šta mogu dva, tri Srbina kada odu u Čapljinu. Sve to je karikatura ukupih odnosa u BiH - istakao je Dodik i dodao da se zato ne može pričati o uspješnom restrukturisanju Oružanih snaga BiH. Član Odbora za praćenje stanja u oblasti odbrane u parlamentu Srpske, Petar Đokić takođe je mišljenja da će taj problem s vremenom biti sve izraženiji, jer će, zbog već sada nagoviještene nezainteresovanosti, biti teško popuniti jedinice po zakonom propisanoj nacionalnoj strukturi. - Zakonodavstvo nije na kvalitetan način riješilo postupak penzionisanja, ali ni stambenog zbrinjavanja, upravo onih koji po sili zakona idu u penziju - rekao je Đokić. On je zaključio da stanje na terenu nedvosmisleno ukazuje na to da se mora ići na smanjenje Oružanih snaga, da bi se smanjili troškovi finansiranja, i tako omogućilo da se taj novac utroši u korisnije svrhe. M. DžEPINA DEMILITARIZACIJA Premijer Srpske Milorad Dodik smatra da razvoj vojske više nije pod isključivim uticajem BiH. Imajući u vidu članstvo u Partnerstvu za mir, napomenuo je, nastale su obaveze koje će dovoditi Oružane snage BiH u funkciju NATO potreba, a ne BiH. Zbog toga, istakao je premijer, mora se dobro razmisliti o tome da li ovo društvo ima kapacitet da izdvaja više za Vojsku. Dodik smatra da je to nepotrebno i da treba smanjivati broj ljudstva i na kraju demilitarizovati BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.