Ratari vratili 7.200 tona žita

BANjA LUKA - Direkciji za robne rezerve RS od očekivanih 10.000 do 15.000 tona pšenice za regresirano đubrivo za proljećnu sjetvu vraćeno je tek 7.200 tona, a ratari se plaše da će zbog lošeg kvaliteta veći dio ovogodišnjeg prinosa hljebnog žita, zbog nemogućnosti prodaje, propasti.

Direktor Direkcije za robne rezerve RS Radovan Samaryija kaže da su više nego slabi prinosi i loš kvalitet pšenice razlozi za manji povrat ove žitarice od planiranog.

- Očekujemo da će Direkciji pored ovih 7.200 tona biti vraćeno još 200 do 300 tona iz istočnog dijela Srpske, jer je tamo žetva kasnila - rekao je Samaryija.

Prema dogovoru poljoprivrednika i Direkcije, regresirano đubrivo može da se vrati i u dogovorenim paritetima u kukuruzu, a mineralno đubrivo može i da se plati po cijeni od 0,76 maraka po kilogramu.

- Određeni broj proizvođača odlučio se da plati uzeto đubrivo. Ove godine očekuje se dobar rod kukuruza koji se može vraćati do kraja godine. Očekujemo da bi Direkcija mogla da dobije od 10.000 do 15.000 tona kukuruza - kazao je Samaryija.

Poljoprivrednici se, s druge strane, plaše da bi rod kukuruza mogao da podbaci, novca za uzeto regresirano đubrivo nemaju, te da će zbog nemogućnosti vraćanja regresa, ostati bez podsticaja za iduće godine. Ugovorom između proizvođača i Direkcije regulisano je da, ako korisnik regres ne vrati, dobija zabranu korišćenja podsticaja u sljedećih pet godina.

- Prinosi pšenice ove godine bili su od tri do četiri tone po hektaru, što je manje od očekivanog, a prosječni gubici su od deset do 15 odsto po hektaru. Kvalitet žitarica smanjen je zbog dugotrajnih i obilnih kiša za vrijeme sazrijevanja, te ju je veoma teško prodati - rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac

Samaryija kaže da se na zalihama Direkcije trenutno nalazi oko 14.000 tona pšenice iz prošlogodišnje žetve. Direkcija je, dodaje, zadužena da u idućih sedam dana napravi analizu prinosa žetve ove godine i da da prijedlog Vladi RS šta bi i u kojim količinama trebalo da bude zadržano na zalihama. Vlada će, dodao je Samaryija, donijeti i krajnju odluku o otkupu ovogodišnjih viškova pšenice.

Brašno

Mlinari u RS već su najavili da će u nastupajućem periodu vjerovatno doći do blagog poskupljenja brašna, najprije zbog lošeg kvaliteta domaće pšenice koju moraju miješati sa uvoznom.

- Kod nas je pšenica ove godine izuzetno lošeg kvaliteta. Otkupljivali smo je po cijeni od 25 feninga, dok u Mađarskoj ona košta između 32 i 34 feninga, ali je znatno boljeg kvaliteta, pa je miješamo sa našom pšenicom da bismo dobili neki normalan kvalitet brašna - kazao je predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos i dodao da bi brašno u Srpskoj moglo poskupjeti za nekoliko feninga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.