Rane od poplava u Doboju i Šamcu i dalje duboke

Doboj, Šamac - Rane nisu zacijelile ni poslije dvije godine, a pitanje je hoće li ikada. Često sanjam kako voda polako nadolazi u kuću, dok se borim da izbavim djecu na sigurno. Ko ovo nije preživio, ne zna kako je kada sa svakom kapi kiše navire bujica straha i panike.

Ovim riječima stanovnici Doboja i Šamca prisjećaju se 15. i 16. maja 2014. godine, kada su katastrofalne poplave pogodile Srpsku. Tog kobnog maja, ipak najviše su stradale ove dvije lokalne zajednice.

Poslije dvije godine kuća Pere Cvijanovića u dobojskom naselju Usora izgleda kao da nikada nije ni bila pod vodom. Kaže da je više od godinu trajala borba da bi svom imanju vratio bar dio onog sjaja i toplote koji je imao prije vodene nemani, koja mu je odnijela sve što je mukotrpno stekao.

- Sve izgleda dobro, ali ko zna šta je ostalo u zidovima prvog sprata, koji je bio skroz pod vodom. U naselju i dalje osjetimo miris vlage i kada sunce prži. Taj maj nikada nećemo zaboraviti - kaže Cvijanović sliježući ramenima.

Njegova snaha Mirjana, koja živi na spratu koji je bio ispunjen vodom, sjeća se poplava kao da su juče bile.

- Ne može dan da prođe, a da se ne sjetim kako čekam čamac koji treba da dođe po mene i moja dva sina. Ta slika vječno će mi biti urezana u pamćenje - ispričala je Mirjana Cvijanović.

Svaki put kada padne kiša, pa i ona najslabija njeni sinovi samo govore: "Mama, opet će poplave. Šta ćemo? Kuda ćemo?"

- Tješim ih da voda više neće u naše naselje. Bilo je i nikada se ne ponovilo - kaže Cvijanovićeva, grleći sinove.

I u naselju Pijeskovi se stanovnici i dalje bore da obnove kuće, te vrate radost među komšije i djecu.

- Ovaj maj nas podsjeća upravo na onaj od prije dvije godine. Nekako je bilo baš ovako oblačno i kišno pred katastrofu - sjeća se Miloš Ristić, koji živi na trećem spratu zgrade.

Priča da je vodena bujica tog kobnog maja uništila podrume, a negdje i prve spratove zgrada i kuća.

- Najradije bih da izbrišem te misli iz glave, ali nikako mi ne ide za rukom. Preživjeli smo golgotu. Čekati šta će biti, hoće li voda i dalje nadolaziti ili će se povući ne bih poželio ni najgorem neprijatelju - kaže Ristić.

I u Šamcu su i dalje vidljivi ožiljci vodenih bujica. Fasade su oronule, ulice uništene, a na zgradama i kućama i poslije dvije godine je urezana linija dokle je voda bila stigla.

- Poplave su mi uništile sve što sam imao. Čak i dokumenta. Nekako smo uspjeli nešto da obnovimo zahvaljujući vaučeru koji smo dobili od Vlade RS, ali je u kući i dalje vlaga. Ti zidovi se neće isušiti ni za deset godina. Borimo se. Ne znam ni sam kako imamo snage više i za to. Ali ništa nam drugo ne preostaje - priča Drago Džombić iz naselja Nemanjići, pokazujući nam dokle je voda bila stigla.

On dodaje da ga najviše boli to što nakon dvije godine niko nije obišao naselja koja su bila pod vodom i pitao ljude kako su, da li žive u strahu i treba li ikome pomoć.

- Tako je to kod nas. Svi su govorili da će nas obilaziti, ali, eto, nema ih. Ali ima kiše, koja nam nekako vraća sjećanje na onaj crni maj - kaže zamišljeno Džombić.

Osamnaestogodišnji Goran Todorović priča da mu je i sada urezana u glavi slika kako u noći sa 15. na 16. maj ide sa ocem i budi ljude po naselju, jer voda nadolazi.

- Iznenada nam je prestala da radi sirena, pa smo ljudima kucali na vrata i govorili da ustaju - priča Todorović.

RS i FBiH u maju su zadesile velike poplave uzrokovane padavinama nezabilježenim u posljednjih 120 godina. U periodu od samo 48 časova, 13. i 14. maja, u pojedinim područjima BiH palo je i do 150 litara kiše po kvadratnom metru. Iz korita su se izlile rijeke Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas, Una i druge, a poplavljeni su Šamac, Doboj, Derventa, Janja, Bijeljina, Banjaluka, Prijedor, Čelinac, te deset opština u FBiH. U poplavama je stradalo više od 20 osoba, a na hiljade porodica evakuisano je iz svojih domova.

Katastrofalne poplave 2014. u RS nanijele su štetu koja je procijenjena na oko dvije milijarde maraka.

Banjaluka

Katastrofalne poplave u maju 2014. godine u Banjaluci su pričinile štetu od 67,4 miliona KM. Načelnik Odjeljenja za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja Zoran Novaković rekao je da je grad odmah nakon poplava uložio oko 4,5 miliona KM za saniranje štete.

- Protekle dvije godine samo na sanaciju klizišta potrošili smo 2,2 miliona maraka, ne računajući novac uložen u izradu projektne dokumentacije - kazao je Novaković.

Dodao je da je Banjaluka iz Fonda solidarnosti RS dobila 1,9 miliona maraka za sanaciju klizišta.

V. P.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.