Radenko Ristić iz Višegrada muzikom tjera divlje svinje

VIŠEGRAD - Kažu da na seljakovu muku i nevolju u višegradskom kraju, na njegov višemjesečni rad svakakve napasti udaraju. Vele, malo ima roda, a životinja se namnožilo, pa jedu i otimaju ono što nikada nisu uzimale sebi za hranu. Zrele, ali i još zelene plodove voća napadaju miševi puhaći, pa stršljenovi i ose... Vjeverice potamaniše orahe, a jazavci i divlje svinje kukuruz.

Radenko Ristić iz sela Đurevića kod Višegrada kaže da se nikad dosad na imanjima nije manje sijalo, ali da se nikad nije događalo da je ljetinu tako teško sačuvati.

- Poseban problem su divlje svinje, koje su već “uzorale” mnoge livade, a sada upadaju u kukuruzišta i prave pravu pustoš. Tamo gdje upadne njihova grupa tu ne ostaje nijedna stabljika uspravno, a klipovi sa otežalim zrnima budu polomljeni ili pojedeni - žali se Radenko.

Da bi sačuvali kukuruz da sazri, seljaci se u selima Blace, Prelovo, Trševine, Omeragići, Kapetanovići i Kragujevac dovijaju na razne načine. Mnogi od njih su kukuruzišta ogradili limovima od buradi, bodljikavom žicom u pet redova, ili su napravili male kuće na saonicama koje stave pored njive, tu spavaju i noću galame ili udaraju u lim da bi rastjerali divljač.

- Smislio sam bolji način od ostalih. U njivu sam doveo struju i kad se smrkne, na jednom drvetu u kukuruzištu upalim stari tranzistor, koji cijelu noć “pjeva i svira” i tako plaši divlje svinje. Moj izum se pokazao efikasnim jer životinje više ne dolaze do mog imanja - kaže Radenko.

“Klepetuše”

Na njivama gdje je bio potok poljoprivrednici su ljetinu branili klepetušama.

- Na motku dugu dva metra montiraju se šerpa i teg. Voda se usmjeri u šerpu, koja, kad se napuni pretegne, tekućina se iz nje prospe, a onaj teg svom snagom udari u bure - priča Radenko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.