Foto: Ustupljena fotografija
SRBAC - Prvo veliko okupljanje porodice Šaula održano je u Srpcu, a na jednom mjestu družilo se oko 80 članova ove brojne porodice porijeklom iz Lijevče polja.
Na druženje su stigli Šaule iz Kriškovaca, Lilića i Nožičkog, koji su prvi put organizovano okupljeni, sa željom da učvrste porodične veze, sačuvaju uspomene na pretke i prenesu porodičnu tradiciju na mlađe generacije.
Posebnu simboliku događaju dala je činjenica da su za istim stolom bili pripadnici čak nekoliko generacija. Najmlađi učesnik okupljanja bio je četvorogodišnji Uroš Šaula, dok je najstarija bila Nada Janjić, rođena Šaula, koja ove godine puni 90 godina.
Organizator okupljanja bila je Verica Lepir, djevojački Šaula, koja je istakla da je priprema ovog događaja za nju imala i posebnu emocionalnu dimenziju.
- Kada sam početkom godine počela da organizujem okupljanje, došla sam do informacije da je prvobitna ideja da nas okupi bila od mog pokojnog brata Dalibora Šaula, koji je nedavno preminuo. To mi je dalo još veću želju da ovu ideju sprovedem u djelo i okupim porodicu. U planu imam da ovo preraste u tradiciju, te da se svake godine posljednje subote u maju okupljamo na istom mjestu - rekla je Lepir.
Tokom druženja razgovaralo se i o bogatoj istoriji porodice Šaula. Prema riječima Milovana Šaule, preci današnjih Šaula doselili su se na područje Lijevče polja početkom 19. vijeka sa Korduna, iz sela Lisina.
- Iako postoji više verzija o razlozima njihovog odlaska sa Korduna, najvjerovatnije je riječ o ekonomskim razlozima. U to vrijeme veliki broj stanovnika Like, Banije i Korduna doseljavao se u Lijevče polje, koje je tada bilo slabo naseljeno. Pod osmanskom upravom mogla se dobiti obradiva zemlja u najam, a nije bilo ni vojne službe kakva je postojala u Vojnoj krajini - rekao je Milovan Šaula.
Prema porodičnom predanju, prvi doseljenik bio je Toma Šaula, čiji su sinovi bili Stevan, Teodor i Đurađ. Stevan i Teodor su oko 1880. godine odselili u Nožičko, dok su se kasnije pojedini članovi porodice iz Lilića preselili i u Kriškovce kod Laktaša.
Nakon Drugog svjetskog rata uslijedile su nove migracije. Dio porodice nastanio se u Srpcu i Banjaluci, a kasnije su brojne Šaule život nastavile u drugim krajevima bivše Jugoslavije, naročito u Beogradu i Vojvodini.
Članovi porodice Šaula ostavili su značajan trag i u istorijskim događajima ima na ovom području.
- Učestovali su u ustancima, Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Petar Šaula borio se na Sočanskom frontu u sastavu bosanskih regimenti Austro-Ugarske monarhije, dok su se tokom Drugog svjetskog rata pripadnici porodice nalazili u različitim vojnim formacijama, a pojedini su prošli i njemačko zarobljeništvo - rekao je Milovan.
Posebno mjesto u porodičnom sjećanju zauzima Vaso Šaula, koji je među prvim Srbima strijeljanim od strane ustaških vlasti u ovom kraju.
- Stradao je od strane pokretnog prijekog suda kojim je rukovodio Viktor Gutić, a prema sačuvanim svjedočenjima razlog za njegovo pogubljenje bio je povik: "crvenih ima kao pljeve" - naveo je Milovan.
Iako su kroz generacije bili vezani za poljoprivredu, kojom se mnogi i danas uspješno bave, Šaule su poznate i kao vrijedni majstori, preduzimljivi ljudi i uspješni privrednici.
- Pored rada i istrajnosti, posebno nas povezuje druženje, vedar duh i smisao za šalu, po čemu smo nadaleko prepoznatljivi - istakao je Milovan Šaula.
Prvo veliko okupljanje porodice Šaula pokazalo je da porodične veze ostaju snažne uprkos vremenu i udaljenostima, a zajednička želja svih prisutnih jeste da se ovo druženje nastavi i postane tradicija koja će iz godine u godinu okupljati nove generacije potomaka njihovih predaka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.