Proslava obnove života

Širom svijeta se iz godine u godinu, uz mnogo buke, pompe, čestitanja i nazdravljanja slavi se dolazeća godina.

Iako se proslava ne odvija svugdje istog dana, obilježja proslave veoma su slična, a obično se sastoje od religioznih elemenata, kostimiranih zabava i parada, kojima se priziva bogata i srećna Nova godina, prigodnog novogodišnjeg programa... Simbolično, Nova godina predstavlja obnavljanje života i slavljenje regeneracije, a običaji su vijekovima zadržali svoje specifičnosti.

Iako istorija Nove godine nije u potpunosti utvrđena, običaji vezani za njeno proslavljanje vuku korijene iz daleke prošlosti. Najranije zabilježena proslava Nove godine, prema nekim izvorima, bila je u  Mesopotamiji, 2000 godina prije nove ere. Slavljena je u doba ravnodnevice, sredinom marta.

U svim kulturama koje koriste godišnje kalendare dolazak Nove godine se proslavlja kao praznik. U današnje vrijeme, većina zemalja je prihvatila računanje vremena po Gregorijanskom kalendaru i početak nove godine računa od 1. januara.

Rani rimski kalendar

Dugo vremena Stari Rimljani su slavili 1. mart kao datum kada nastupa Nova godina. Kalendar je imao samo deset mjeseci, a počinjao je sa martom kao prvim mjesecom. Januar je dobio ime po bogu Janusu koji je imao dvije glave, jednu okrenutu ka staroj, a jednu ka novoj godini. Novogodišnje proslave u Rimu zvale su se Kalende, a tih nekoliko dana svako je mogao činiti šta hoće, pa su čak robovi i njihovi vlasnici novu godinu proslavljali zajedno.

Kelti i Egipćani

Kelti su slavili krajem oktobra Šahman, praznik koji je predstavljao kraj ljeta. Skupljali su imelu kako bi otjerali duhove, jer su vjerovali da u to vrijeme duhovi mrtvih dolaze da progone žive.

U drevnom Egiptu Nova godina je slavljena krajem septembra, u vrijeme kada rijeka Nil poplavljuje zemlju. U to vrijeme Egipćani su iznosili statue boga Amona, njegove žene i sina na brod koji je plovio po rijeci. Veselje je trajalo mjesec dana, da bi statue potom bile vraćene u hram.

U Vavilonu, današnjem Iraku, nova godina je slavljena u proljeće, kralj se povlačio sa trona na nekoliko dana, a nakon toga on bi se vraćao i potom bi sve teklo ustaljenim tokom.

Evropa

U Evropi se 1. januar slavi od sedmog vijeka, a zvanično je počelo u Francuskoj 1563. godine. U Njemačkoj se sve do 18. vijeka slavila na dan Božića, 25. decembra, dok je u Veneciji sve do 1797. godine obilježavana 1. marta. Tada je prihvaćeno da se godine broje od početka nove ere, a ne, kao do tada, od nastanka svijeta.

Proslava Nove godine kod nas 

Profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Ranko Pejić kaže da su počeci proslave Nove godine kod nas išli postepeno, sa dolaskom ljudi sa zapada i donošenjem običaja koje su naši ljudi prihvatali.

- Naš narod je slavio 14. januar po starom, Julijanskom  kalendaru, dok se po Gregorijanskom kalendaru Nova godina kod nas počinje slaviti za vrijeme stare Jugoslavije, odnosno poslije Prvog svjetskog rata - istakao je Pejić.

Slavljenje Nove godine, kaže, počelo je kada je car Julije Cezar 46. godine izvršio reformu kalendara.

- Do tada su Rimljani slavili 1. mart kao Novu godinu. Katolički svijet obično slavi 25. decembar kao dan rođenja Isusa Hrista i tada su se navodno palile svijeće bogu Soulu - bogu Sunca da bi mu dali podršku da bolje sija. To je bilo tako rasprostranjeno da je crkva to morala prihvatiti ali ne kao dan Boga Sunca nego kao dan rođenja Isusa Hrista - rekao je Pejić.

Dodao je da se kod nas Nova godina slavi po starom kalendaru jer naša crkva u potpunosti nije prihvatila Julijanski kalendar.

Kod nas se Nova godina dočekuje 31. decembra tradicionalnim okupljanjima sa porodicom, organizovanim proslavama, svečanom odjećom, posebnom brigom o izgledu, ukrašavanjem enterijera i eksterijera, odbrojavanjem, svečanim novogodišnjim programom, vatrometom, držanjem zdravice, ispijanjem šampanjca. Prigodnom hranom i pićem odaje se počast staroj godini i slavi se nova.

Vjerovanja

Uz proslavu Nove godine vezani su i razni obredi, vjerovanja i praznovjerja nastala iz želje za čišćenjem, tjeranjem zlih demona i prizivanjem dobre sreće, a neka od njih zadržala su se sve do danas.

Vjerovanja kažu da na staru godinu sve novčanike treba napuniti novcem i finansijsko blagostanje će nas pratiti tokom cijele naredne godine.

Kubanska tradicija nalaže da se tačno u ponoć pojede 12 grejpova. Grejpovi, naime, simbolizuju mjesece godine, a poštovanje te tradicije u novoj donosi sreću.

Na Filipinima je bitno pri otkucavanju ponoći na satu imati sto pun hrane, što osigurava blagostanje u dolazećoj godini.

Širom svijeta rođeni 1. januara smatraju se rođenim pod srećnom zvijezdom. Poljubac u ponoć nije samo dijeljenje trenutka euforije, već i zavjet bliskosti u dolazećih 12 mjeseci.

Prva osoba koja vam uđe u kuću iza ponoći imaće na vas poseban uticaj u novoj godini, a praznovjerje još kaže da se dobrom možete nadati bude li to visok, tamnokos i naočit muškarac.

Posao koji inače obavljate dobro je i s mjerom obavljati i 1. januara i uspješno ga okončati.

Želite li dobru i uspješnu godinu, nikako je ne smijete dočekati sa dugovanjima. Svoje račune podmirite, tako da u Novu godinu uđete poravnatih računa, što će vam osigurati blagostanje.

Najpopularnije destinacije

Omiljena novogodišnja destinacija Britanaca je Edinburg, u kojem se priređuje veličanstveni vatromet, koji godišnje privuče i do 100.000 ljudi. Po posjećenosti ga prati Bideford.
U Španiji svako mjesto ima svoju centralnu proslavu Nove godine, ali je najvažnija ona na "La Puerta del Sol," velikom trgu u središtu Madrida. Na tom mjestu, preplavljenom hiljadama ljudi, vijekovni sat se usporava na 23:59:48.
Sidnej je jedna od vodećih novogodišnjih destinacija. Više od 1.200.000 slavljenika na ulicama Sidneja uživa u blagodatima toplog ljeta tog spektakularnog "prirodnog amfiteatra", a oko 80.000 vatrometa može se pratiti u radijusu od 16 kilometara.

U SAD nova godina se smatra glavnim društvenim praznikom. Posljednjih 100 godina doček sa Tajms Skvera u Njujorku uživo se prenosi po cijeloj Americi i dio je glavnog obreda proslave.

Kineska Nova godina

Kinezi slave između 17. januara i 19. februara, u vrijeme mladog mjeseca, sa hiljadama lampiona koji osvjetljavaju put novom ljetu.

Da bi otjerali zle duhove, Kinezi pale petarde a oni još sujevjerniji zapečate prozore i vrata dok slavlje ne prođe. 

Šta nas očekuje u 2009. godini?

U cijelom je svijetu 2008. godina donijela mnogo toga. Od prvog crnog američkog predsjednika, preko krvavih terorističkih napada u Indiji, do svjetske finansijske krize. Šta svijet očekuje u 2009. godini?

Astrolozi nude različite scenarije. Neka predviđanja zasnivaju se na kretanju i uticaju planeta, druga na osnovu Biblije, biblijskog koda, te Nostradamusovih proročanstava.

1. Predviđa se atentat na Obamu. Prema astrolozima 2009. godine mogao bi se dogoditi atentat, koji se, navodno, već sada planira, a iza kojeg stoje ljudi u samom vrhu vlasti, biznismeni i industrija. Neki čak idu toliko daleko da smatraju kako su cijeli američki izbori inscenirani kako bi pobijedio čovjek koji će postati žrtveno jagnje, te otvoriti američkim konzervativnim i militarističkim krugovima izgovor za novi rat. U ovom slučaju prema Iranu, što bi moglo dovesti do Trećeg svjetskog rata, te na neki način apokaliptičnog sukoba hrišćanstva i islama.

2. Evropska unija pretrpjeće unutrašnje sukobe i nesuglasice zbog finansijske krize te pada vrijednosti evra, a Njemačka i Francuska prijete odlaskom iz Unije. 2009. godine donijeće nove otkaze i štrajkove, no oporavak bi se, prema predviđanjima, trebao dogoditi već u drugoj polovini 2010. godine.

3. Indija i Kina postaće nove velesile - predviđa se da će do 2020. godine uticaj SAD znatno oslabiti, a nove ekonomske sile postaće Indija i Kina. U budućim vremenima jedna drugoj biće prijetnja.

4. Rusija - najveća država na svijetu u 2009. godini manje će biti aktivna na svjetskom političkom planu, a više će se baviti restrukturisanjem svoje privrede i institucija koje će ozbiljno pogoditi finansijska kriza. Očekuje se mirna tranzicija u Putinov drugi mandat, te zategnuti odnosi s nekim državama bivšeg SSSR-a.

5. Teroristički napad u Dubaiju. Dubai je elitno turističko odredište gdje dolaze mnogi zapadnjaci, pri čemu je idealna meta za razne militantne grupe.

6. Ozbiljni ekološki problemi u Francuskoj, vjerovatno u Parizu zbog zagađenja rijeke Sene.

7. Neki britanski astrolozi predviđaju trudnoću Viktorije Bekam, te napad nožem na jednu poznatu zvijezdu.

8. Uticaj klimatskih promjena osjetno će porasti, te će razlike u temperaturama i drugim meteorološkim pojavama biti znatno izražajnije nego do sada. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.